GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Na pomolu nova postizborna kriza u BiH

Na pomolu nova postizborna kriza u BiH
KRIZA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.11.2018 / 19:04
Autor: SEEbiz / h
SARAJEVO - Članovi Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) optuženi su za protuustavno djelovanje i izazivanje svojevrsnog državnog udara nakon što je na sjednici SIP-a usuglašeno da to tijelo treba donijeti odluku o načinu popunjavanja Doma naroda parlamenta Federacije BiH i time riješiti problem nastao stavljanjem dijelova Izbornog zakona.

Takvu mogućnost odbacuju dva bošnjačka člana SIP-a, Suad Arnautović i Ahmet Šantić. Hrvatski članovi Stjepan Mikić i Vlado Rogić suglasni su oko korištenja popisa iz 2013., a u tome ih podupire srpski član SIP-a Novak Božičković, kao i članica iz reda ostalih, Irena Hadžiabdić. Nejasan je stav predsjednika SIP-a Branka Petrića, koji je izjavio da je njemu prihvatljiv i popis iz 2013. i onaj iz 1991. godine.

Zastupnike u entitetskom Domu naroda, njih 57, delegiraju skupštine deset županija, koliko ih ima u Federaciji BiH. Prema Izbornom zakonu, SIP utvrđuje koliko će točno zastupnika iz svake županije i koje nacionalnosti biti birano, a u zakonu stoji i da se takva oluka nakon svakih izbora donosi na temelju rezultata "posljednjeg popisa stanovništva". Tu odredbu, međutim, nije jednostavno provesti jer u Ustavu Federacije BiH stoji da osnova za popunjavanje Doma naroda ostaje popis iz 1991. godine - sve do proglašenja potpune provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma, koji jamči pravo nesmetanog povratka svih prognanih i izbjeglih prijeratnim domovima. U BiH još nije proglašeno okončanje tog procesa pa je formalno-pravno ta odrednica entitetskog ustava i dalje na snazi iako je HDZ BiH Ustavnom sudu BiH podnio apelaciju. Pravorijek o tome još nije donesen.

-Dodatni problem je to što je iz Izbornog zakona BiH pravorijekom Ustavnog suda BiH, na temelju apelacije Bože Ljubića, izbačena odredba koja je govorila o tome da se iz svake županije u Dom naroda bira barem po jedan predstavanik svakog konstitutivnog naroda, dok u Ustavu Federacije BiH stoji odredba kojom je propisano upravo to. Problem se svodi na to hoće li apsolutnu većinu u hrvatskom klubu budućeg Doma naroda parlamenta Federacije BiH kontrolirati HDZ BiH sa svojim partnerima ili će mutietničkim strankama uspjeti da izaberu 6 od 17 Hrvata u tom klubu iz svojih redova pa na taj način bitno utjecati na procese donošenja odluka. Pravnici i političari u BiH potpuno različito tumače što je "starije" - Izborni zakon na državnoj razini ili pak Ustav Federacije BiH. Pritom je jasna podjela na stranke koje okupljaju pretežito bošnjačko članstvo i na hrvatske stranke. Prve ultimativno traže da se Dom naroda popunjava temeljem popisa iz 1991. godine uz pravo svake županije da delegira bar po jednog zastupnika iz reda svakog naroda, dok HDZ BiH i njegovi saveznici inzistiraju na popisu iz 2013. i na raspodjeli mandata temeljem većinske etničke strukture u svakoj županiji.

Iz Stranke demokratske akcije (SDA) od SIP-a su zatražili da odluku o načinu popune Doma naroda donese držeći se odredbi Ustava FBiH. "To podrazumijeva da odluka SIP-a mora poštovati dva ključna načela sadržana u Ustavu FBiH. Prvi je minimalna zastupljenost koja se odnosi na to da se iz svake županije ukoliko postoji izabran najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda mora delegirati u Dom naroda FBiH. Drugo ustavno načelo je primjena popisa iz 1991. godine koji se mora primjenjivati sve do konačne provedbe Aneksa VII Daytonskog sporazuma", navodi SDA.

Još oštrije su reagirali iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Demokratske fronte (DF). Najavljuju da su spremni i na blokadu uspostave vlasti ukoliko SIP donese odluku koju oni smatraju protuzakonitom i neustavnom. Blokadu bi, kako najavljuju, proveli tako što ne bi obavili izbor zastupnika i zastupnica iz onih županija u kojima mogu kontrolirati taj proces, pa Dom naroda ne bi mogao biti konstituiran. Time ne bi mogla biti konstituirana ni izvršna vlast u Federaciji BiH, kao ni zakonodavna na državnoj razini jer upravo entitetski Dom naroda bira po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika za Dom naroda parlamenta BiH, a bez tog tijela nije moguće donositi zakone.

"U Ustavu FBiH jasno je navedeno da se koristi popis iz 1991. godine do okončanja procesa povratka i tu nema dvojbe. U Izbornom zakonu jasno je navedeno da se popuna Doma naroda vrši iz svih županija. Dovoljno je da jedna županija to ne učini i da se proces popune smatra nezavršenim", kazao je Suad Došlo, zastupnik SDP-a u skupštini Bosansko-podrinjske županije. Edita Velić, zastupnica DF-a u toj županijskoj skupštini smatra da bi raspodjela mandata temeljm popisa iz 2013. godine bila obično udovoljavanje zahtjevima HDZ-a. "To nije ništa drugo do pokušaj državnog udara", kazala je Velić.

U HDZ-u stvari vide poptuno drukčije. Dužnosnica te stranke Borjana Krišto, koja je ponovo izabrana za zastupnicu u Zastupničkom domu parlamenta BiH, kazala je da osnova za popunjavanje Doma naroda može biti samo Izborni zakon te da SIP tu nema razloga za dvojbe. "Svatko o svemu može razgovarati ali popuna domova naroda je stvar provedbe odluke Ustavnog suda BiH. Jasno je rečeno da se ona može provesti samo kroz Izborni zakon BiH", izjavila je Krišto za portal Klix.

Članovi SIP-a narednog bi tjedna trebali razmatrati prijedloge odluke o tome kako popuniti federalni Dom naroda. Predsjednik SIP-a Branko Pterić zatražio je od stručne službe da pripremi različite verzije prijedloga, a o tome koji će biti usvojen odlučivat će se većinom glasova članova ovog tijela kojemu je, kako je kazao njegov član Vlado Rogić, sada ostao "vrući krumpir" od kojega su pobjegli političari, iako je upravo njihova zadaća bila riješiti ovaj problem kroz izmjene Izbornog zakona u parlamentu BiH.

Tagovi: Na pomolu nova postizborna kriza u BiH, Parlament Federacije BiH, Suad Arnautović, Ahmet Šantić, Stjepan Mikić, Vlado Rogić
PROČITAJ I OVO
Zbog smrti Georgea Floyda uhićen policajac
UHIĆENJE
Zbog smrti Georgea Floyda uhićen policajac

MINNEAPOLIS - Policajac Derek Chauvin koji je nasilno priveo u Minneapolisu afroamerikanca Georgea Floyda, pri čemu mu je koljenom pritisnuo vrat nakon čega je Floyd ubrzo preminuo, uhićen je u petak i optužen za ubojstvo.

Američke bolnice odustaju od hidroksiklorokina u liječenju covida-19
ODUSTAJANJE
Američke bolnice odustaju od hidroksiklorokina u liječenju covida-19
NEW YORK - Američke bolnice su uvelike smanjile upotrebu hidroksiklorokina u liječenju covida-19 nakon što je nekoliko studija pokazalo da ne samo da nije učinkovit već može predstavljati i zdravstveni rizik, javlja u petak Reuters i podsjeća da se radi o lijeku protiv malarije kojeg hvali američki predsjednik Donald Trump.
Josipu Rimac sumnjiče da je bila na čelu korupcijske hobotnice
HOBOTNICA
Josipu Rimac sumnjiče da je bila na čelu korupcijske hobotnice
ZAGREB - Nakon višemjesečnog istraživanja, policija je u petak u suradnji s USKOK-om krenula u akciju uhićenja 13-člane skupine, prema njihovim sumnjama, svojevrsne korupcijske hobotnice, kojoj je na čelu bila državna tajnica u Ministarstvu uprave, bivša HDZ-ova gradonačelnica Knina Josipa Rimac.
Inicijativa 30 zemalja: Cjepivo za koronu kao javno dobro
CJEPIVO
Inicijativa 30 zemalja: Cjepivo za koronu kao javno dobro
CARACAS - Trideset zemalja predvođeno Kostarikom i Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) pokrenulo je u petak inicijativu o dijeljenju diagnostičkih alata, lijekova i cjepiva kao "javnog dobra" u borbi protiv globalne pandemije novog koronavirusa.
Austrija od sredine lipnja postupno ukida nošenje maski
MASKE
Austrija od sredine lipnja postupno ukida nošenje maski
BEČ - Austrijski građani od sredine lipnja neće više morati nositi maske u školama, trgovinama i u turizmu nakon što je broj aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom u zemlji pao ispod 650, objavila je u petak austrijska vlada.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE