Milanović: Blokada oko imenovanja veleposlanika morat će se riješiti pola-pola

"Morat će na kraju biti kako je uvijek bilo i kako kaže na kraju krajeva hrvatski ustav: pola-pola. Ne dvije države, već pola-pola. Ne može biti sve HDZ, ova druga polovica neće biti SDP. Vjerojatno će biti dosta ljudi iz službe koji rade u ministarstvu koji nisu stranački", rekao je Milanović.

Dodao je da to neće određivati on, već njegovi suradnici. "Ja se time uopće ne mislim baviti. Meni je puno važnija ova škola, nego tko će biti veleposlanik Hrvatske negdje", rekao je hrvatski predsjednik novinarima u Koprivnici.

Pantovčak i Banski dvori ne mogu se dogovoriti oko imenovanja veleposlanika i generalnih konzula na nove mandate. Radi se o 19 veleposlanika i šest generalnih konzula kojima istječu mandati.

Na pitanje zašto još nema dogovora, Milanović je rekao da je to pitanje "prije svega" za premijera Andreja Plenkovića.

"Njegov ministar trebao je doći gore kod Orsata Miljenića, ali se prepao pa je u prisustvu stranog ministra vanjskih poslova govorio, što god on mislio o meni, to se ne govori pred stranim ministrima", rekao je Milanović.

Ministar vanjskih poslova San Marina Luca Beccari bio je u radnom posjetu Hrvatskoj krajem travnja, a šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman je na zajedničkoj konferenciji za medije pozvao Milanovića da deblokira tu raspravu.

"Pozivam predsjednika Milanovića da deblokira raspravu o imenovanju veleposlanika i da pomogne aktivnostima vlade (...) Mislim da se predsjednik ponaša kao šef oporbe, a ne kao predsjednik države i treba se vratiti u ustavne okvire svoga djelovanja", rekao je tada Grlić Radman i dodao da mu nije poznata kategorija pola-pola na koju Milanović poziva.

"To su naše unutarnje stvari. To je vrlo primitivno što je napravio", rekao je Milanović.

Ministar je predsjednika nazvao i "najgorim premijerom u hrvatskoj povijesti" i zatražio da svojim izjavama ne destabilizira vladu.

Hrvatska treba vršiti pritisak da se poštuje Dayton

Šefovi diplomacija članica EU-a sastali su se u ponedjeljak u Bruxellesu, a jedna od glavnih tema je hrvatski non-paper o većem angažmanu EU-a na zapadnom Balkanu.

Milanović očekuje da se "tu nešto konačno počne pokretati" i da je dobro što se razmišlja u tom pravcu, ali ne vjeruje u skori pomak.

"Poznavajući kako neki ljudi rade svoj posao, mislim da će oni tu sad stati i pet godina neće raditi ništa", rekao je Milanović.

Istaknuo je da Hrvatska treba vršiti pritisak da se poštuje Daytonski sporazum.

"Treba vršiti permanentni pritisak, a Hrvatska kao članica EU-a to može i mora - da se poštuje Dayton. Samo to. Dayton je daleko od savršenog, ali ispod tog standarda ne možemo ići."

Vjeruje da će se u protivnom "tu državu učiniti odbojnom ljudima koji u njoj mogu, trebaju i nadam se žele živjeti".

"To su i Hrvati i Srbi. Ti narodi postoje, oni nisu izmišljeni. Oni su postojali prije 100 godina, prije 20 godina, prije 25 godina kada je Dayton nastao. Ne može se ništa raditi utjerivanjem i pokazivanjem mišića prema narodu koji je najmalobrojniji. Neću reći najmanji jer Hrvati su po nekim stvarima i najveći, ali najmalobrojniji."

Dodao je da je u demokraciji svaka ruka ista "pripadala šampionu ili bezveznjaku".

Poručio je još da hrvatski ministar u Bruxellesu diže ruke bez da se prije konzultira s njime ili njegovim savjetnikom te da će o tome razgovarati.

"Ako sukreiramo vanjsku politiku, sukreirat ćemo je tako. Ili nećemo nikako."