Libanonska vlada podnijela ostavku

U eksploziji koja je 4. kolovoza pogodila libanonsku prijestolnicu poginulo je više od 220 ljudi, objavio je u ponedjeljak guverner grada Marwan Abboud, a prenosi BBC, dodavši da se 110 ljudi i dalje vode kao nestali.

Ozlijeđeno je više od 6000 stanovnika, a veliki dijelovi grada su uništeni. Domove je izgubilo više od 300 tisuća ljudi, a dužnosnici procjenjuju da ukupna šteta iznosi oko 15 milijardi dolara.

Libanon je i prije te katastrofe bio pogođen dubokom ekonomskom krizom, pogoršanom pandemijom koronavirusa.

Prosvjednici su izašli na ulice libanonske prijestolnice i u ponedjeljak, a neki od njih su bacali kamenje na pripadnike snaga sigurnosti koji čuvaju pristup zgradi parlamenta. Policija je odgovorila suzavcem, a ti prosvjedi najveći su u Libanonu od listopada.

Vlada na odlasku formirana je u siječnju uz podršku moćne libanonske skupine Hezbollah, podržane od Irana. Na sjednici kabineta u ponedjeljak veliki dio ministara je najavio da napušta svoju funkciju, prenose ministarski i politički izvori.

Ostavku cijele vlade je nakon sastanka najavio ministar zdravstva Hamad Hasan, a premijer Hassan Diab je raspisivanje prijevremenih izbora najavio u subotu.

Eksplozija je za mnoge Libanonce bila kap koja je prelila čašu, uslijed kolapsa ekonomije, koronavirusa, raširene korupcije i lošeg upravljanja.

U nedjelju su ostavke dali ministrica informiranja i ministar okoliša, kao i nekoliko zastupnika, dok im se u ponedjeljak pridružio i ministar pravosuđa.

Ministar financija Ghazi Wazni, glavni pregovarač s MMF-om oko plana pomoći za izlazak iz financijske krize, također je najavio svoju ostavku, otkrio je njemu blizak izvor.

Libanonski predsjednik ranije je izjavio da je eksplozivni materijal godinama bio nesigurno smješten u bejrutskoj luci. Kasnije je dodao da će istraga pokazati je li uzrok eksplozije izvanjski ili je rezultat nemara ili nesreće.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je na virtualnom sastanku Ujedinjenih naroda u ponedjeljak poručio kako je važno da „vjerodostojna i transparentna istraga otkrije uzrok eksplozije“ i da netko odgovara za tu katastrofu pred libanonskim narodom.

Libanonci se u to vrijeme suočavaju s razornim posljedicama eksplozije koja je uništila cijele četvrti.

„Gospodarstvo je već bilo uništeno, a sada nemam načina zarađivati“, kazao je Eli Abi Hanna kojemu su u eksploziji uništena kuća i automehaničarska radnja.

„Lakše je bilo zarađivati tijekom građanskog rata. Političari i ekonomska katastrofa sve su uništili“, dodao je, referirajući se na sukob koji je trajao od 1975. do 1990. i koji je uništio velike dijelove Bejruta.

Dio Libanonaca sumnja da je moguća promjena u toj državi kojoj od završetka građanskog rata dominiraju sektaške podjele.

„To neće funkcionirati, to su isti ljudi. Oni su mafija“, naglašava Antoinette Baaklini čija je tvrtka također uništena u prošlotjednoj katastrofi.