GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Koja je uloga Rusije u ratu na Bliskom istoku?

Koja je uloga Rusije u ratu na Bliskom istoku?
GEOPOLITIKA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.11.2023 / 16:13
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
MOSKVA - Amerikanci su navodno krivi za teroristički napad militantnog islamističkog Hamasa. Oni su navodno odgovorni i za napetosti na Bliskom istoku.

Rusija, pak, želi mir i čini sve da prekine rat između Izraela i terorističke organizacije Hamas. To je službeni stav Moskve od novog rasplamsavanja rata na Bliskom istoku.

Ali stvarnost je drugačija, kaže u razgovoru za DW ruski stručnjak za Bliski istok Ruslan Sulejmanov. On smatra da Rusija ima koristi od sadašnjeg sukoba Izraela i Hamasa, koji traje već gotovo mjesec dana, i zainteresirana je da se on još dugo nastavi. Štoviše, što je veća opasnost od proširivanja rata i na druge zemlje, to je Kremlj zadovoljniji, jer bi to naštetilo pravom neprijatelju Rusije: SAD-u.

Za Amerikance je ovaj sukob veliki izazov, „svojevrsni test" cjelokupnog sustava koji su godinama gradili u regiji i u kojem su pokušavali balansirati između Izraela i arapskih država: „Rusija sada zajedno s Kinom trlja ruke i zadovoljno gleda na cijelu situaciju", objašnjava Sulejmanov. Osim toga, Kremlj bi želio da „Amerika i druge zapadne zemlje svoju pozornost usmjere na Bliski istok, a ne više na Ukrajinu. Unatoč najavama Washingtona da je u stanju ratovati na dvije fronte istodobno".

Ruski politolog Konstantin Pačaljuk u razgovoru za Deutsche Welle navodi dva argumenta zašto, po njegovom mišljenju, rat na Bliskom istokuide na ruku Vladimiru Putinu. Prvo, ruska propaganda može strašiti vlastito stanovništvo, u stilu: „Gledajte, svi nas optužuju da smo započeli rat u Ukrajini i da smo loši. Ali Izrael se ponaša još gore. A Amerika ne može ništa. I uskoro će cijeli Bliski istok gorjeti, a vi znate kolika to vatra može biti."

Poruka je da prijeti još veći rat, za što je kriv Zapad:

„Za što uopće imate optuživati Rusiju? U moralnom smislu nas nitko ne može optužiti ni za što", moskovski je narativ.

Drugo, nastavlja Pachaljuk, Rusija sada može pokazati svoju bliskost s islamskim svijetom. No, Moskva više nema zapaženog utjecaja u regiji: ni u Siriji, ni u Egiptu, ni u Iranu. Ostaje samo pokazati arapskom svijetu da u Rusiji živi mnogo muslimana i da svi podržavaju Palestince, pa makar Hamas - koji kao terorističku organizaciju vide ne samo Izrael, već i SAD, EU, Njemačka i druge države - ne treba poistovjećivati s Palestincima.

Ruski politolog i ekonomist Mihail Krutihin, koji živi u Norveškoj, ima potpuno drugačije mišljenje. Rat na Bliskom istoku Rusiji bi samo politički naštetio, navodi u razgovoru za DW. Krutikhin smatra da to pokazuju i nedavni antisemitski napadi u nekoliko ruskih regija naseljenih muslimanima, posebice u Dagestanu. U glavnom gradu Mahačkali tisuće izgrednika su upali su u aerodromsku zgradu nakon što je tamo sletio avion iz Tel Aviva.

Za Krutikhina je to jasan signal da Kremlju postaje sve teže jamčiti sigurnost u regijama: „Mislim da to ima vrlo negativan utjecaj na političku stabilnost unutar Rusije", smatra on. Nakon ovih incidenata Moskva će se morati ponašati puno opreznije i smanjiti antisemitsku retoriku kako ne bi destabilizirala vlastite regije.

Inače, Rusija od rata na Bliskom istoku nema ni političku ni ekonomsku korist, kaže Krutihin. Materijalna korist bi bila samo da je cijena nafte znatno porasla i tako unijela dodatni novac u ruski proračun. Ali to se trenutno ne događa, naprotiv, cijene čak privremeno padaju jer niti jedna zemlja proizvođač nafte nije voljna ratovati na strani Palestinaca. Nafta iz Perzijskog zaljeva nesmetano teče i dalje.

Što se tiče uloge Rusije kao posrednika u bliskoistočnom sukobu, Konstantin Pačaljuk iz Izraela uvjeren je da kontroverzni posjet izaslanstva Hamasa Moskvi prije nekoliko dana, koji je Izrael oštro kritizirao, nije imao nikakvog značaja za mirovni proces. Ovaj stručnjak naglašava da je primarni cilj bio osloboditi ruske taoce. To je tema o kojoj se prvo razgovaralo u Kataru, a potom se prešlo u Moskvu.

No, upitno je može li Moskva doista pomoći u oslobađanju talaca, napominje Ruslan Sulejmanov. Moralo bi se pregovarati i s drugim akterima. On ne pridaje veliku važnost Hamasovom posjetu Rusiji: „Delegacija Hamasa u Moskvi predstavljala je samo političko vodstvo. Međutim, trenutno se vode pregovori s borbenim krilom Hamasa. To su ljudi koji su izravno u Gazi i sami se skrivaju u podzemnim tunelima. Oni drže taoce."

Prema Sulejmanovu, jedino bi se Katar, Egipat i eventualno Turska mogli približiti borbenom krilu Hamasa: „Rusija nema tu polugu".

Osim toga, Sulejmanov smatra da Kremlj u demonstrativnom održavanju kontakta s Hamasom ima i sasvim druge, vlastite ciljeve: „Mislim da je vrlo važno da se Putin osjeća osobno uvrijeđenim od strane izraelskog premijera Netanyahua. Putin ga je smatrao prijateljem, on je često dolazio u Moskvu, sudjelovao u proslavi Dana pobjede i tako dalje." Zato se Putin nadao da će ga Benjamin Netanyahu podržati u ratu protiv Ukrajine. Ali Izrael to nije učinio. Naprotiv, u zemlji od početka ukrajinskog rata postoji velika simpatija prema Ukrajini. Putin to nije oprostio Netanyahuu i sada se sveti svojoj zemlji, objašnjava Sulejmanov.

„Putin očito želi poručiti", kaže Sulejmanov, „ako se vi (Izrael, nap. urednika) ponašate ovako, onda ćemo mi demonstrativno produbiti naše odnose s Iranom, vašim glavnim neprijateljem. I s iranskim satelitom na Bliskom istoku, Hamasom."

Ali ovakav bi stav mogao naškoditi Moskvi, posebno u Izraelu, kaže politolog Pačhaljuk, koji tamo živi: „To nedvojbeno iritira Izraelce. Želio bih vas podsjetiti da gotovo trećina stanovništva ovdje govori ruski i više ili manje je emigrirala iz Rusije i još je s njom povezana." Pačaljuk ističe da je bilo dosta Izraelaca koji su govorili ruski i koji su bili naklonjeni Rusiji i nakon početka rata u Ukrajini, ali sada „to ozbiljno dovode u pitanje".

Tagovi: rUSIJA, HAMAS, IZRAEL, EGIPAT, Ruslan Sulejmanov, Mihail Krutihin, PUTIN
PROČITAJ I OVO
Srbija i Hrvatska imenovat će koordinatore za rješavanje otvorenih pitanja
DOGOVOR
Srbija i Hrvatska imenovat će koordinatore za rješavanje otvorenih pitanja
NOVI SAD - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Srbije Gordan Grlić Radman i Marko Đurić dogovorili su u petak u Novome Sadu imenovanje dvojice koordinatora za rješavanje otvorenih pitanja u odnosima dviju zemalja.
Dačić: Likvidiran ubojica srpskog policajca
LIKVIDACIJA
Dačić: Likvidiran ubojica srpskog policajca
BEOGRAD - Poptredsjednik srpske vlade i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić priopćio je kako je likvidiran čovjek koji je ubio policajca u Loznici.
Što se događa ako se Biden povuče iz predsjedničke utrke?
SCENARIJI
Što se događa ako se Biden povuče iz predsjedničke utrke?
WASHINGTON - Predsjednik Joe Biden pod opsadom je unutar vlastite stranke, dok ga sve više demokrata - privatno i javno - poziva da prekine svoje pokušaje ponovnog izbora nakon njegove štetne debate protiv Donalda Trumpa.
Njemačka, Scholz i Vučić: Preko litija do Europske unije
RESURSI I POLITIKA
Njemačka, Scholz i Vučić: Preko litija do Europske unije
BEOGRAD - Njemački kancelar putuje u Beograd. Radi se o važnom ugovoru o isporuci litija. Njemački političari upozoravaju da ne bi smjelo doći do popuštanja Vučiću kad se radi o ostvarivanju demokratskih standarda.
Najveći demokratski donori žele natjerati Bidena da odustane od kandidature
STAVOVI
Najveći demokratski donori žele natjerati Bidena da odustane od kandidature
NEW YORK - U utorak početkom srpnja, 75 bogatih demokratskih političkih donatora okupilo se na pozivu za Zoom kako bi razgovarali o daljnjem putu predsjednika Joea Bidena nakon njegove katastrofalne debate protiv Donalda Trumpa, doznaje CNBC.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE