Katastrofalna kvaliteta zraka u Zagrebu

Na mjernoj postaji na Mirogojskoj cesti vrijednost čestica PM10 u 13 sati iznosila je 106.74 μg/m3, a vrijednost čestica PM2.5μg/m3.

Izuzetno loša kvaliteta zraka je na mjernoj postaji Zagreb 1. Vrijednost čestica PM2.5 u 13 sati iznosila je 123.15 μg/m3.

Zrak je, prema mjerenjima, izuzetno loše kvalitete i na stanici Zagreb 2. Čestice PM2.5 iznosile su 92.36 μg/m3.

Indeks kvalitete je izuzetno loš i na mjernoj postaji Zagreb 3 gdje su zabilježene vrijednosti čestica PM2.5 122.65 μg/m3.

Na mjernoj stanici Zagreb 4 vrijednost čestica PM10 iznosila je 133.70 μg/m3, a čestica PM2.5 128.75.

Ne zadržavajte se na otvorenom

S obzirom na (ne)kvalitetu zraka, iz Ministarstva savjetuju izbjegavanje fizičke aktivnosti na otvorenom.

Naime, prema smjernicama WHO-a iz 2021. dnevna (24-satna) srednja koncentracija PM2.5 trebala bi biti manja od 15 μg/m3, a srednja godišnja manja od 5 μg/m3. PM10 i PM2.5 su sitne čestice koje lebde u zraku i dolaze iz različitih izvora, najčešće su povezane s grijanjem i prometom.

Prema podacima koje je objavio IQAir, vrijednost čestica PM2.5 u Zagrebu iznosila je 159.2 μg/m3, što se razlikuje od podataka Ministarstva.

Švicarska kompanija IQAir objavljuje liste najzagađenijih gradova svijeta i proizvodi i prodaje uređaje za pročišćavanje zraka.

Zbog toga postoji osnovana sumnja da bi kompanija mogla biti u sukobu interesa, odnosno da bi joj moglo biti u interesu prikazati situacije gorima nego što stvarno jesu kako bi ljudi mislili da su im proizvodi IQAira neophodni za zdravlje, piše Index.

Što su PM10 i PM2.5 i kako nastaju?

PM10 su čestice promjera do 10 mikrometara (μm), a PM2.5 još sitnije, manje od 2.5 mikrometra.

Njihovi izvori uključuju ložišta na ugljen, drvo ili naftne derivate koja emitiraju velike količine čestica, osobito u zimskim mjesecima.

Veliki onečišćivači su i automobili, posebno oni s dizelskim motorima.

Postrojenja za obradu metala, proizvodnju cementa i druge industrijske aktivnosti također su značajan izvor. Plinske peći i štednjaci emitiraju dušikove okside i PM2.5 čestice, što doprinosi zagađenju u zatvorenim prostorima.

Zašto su PM2.5 čestice opasne čak i pri niskim koncentracijama?

PM2.5 čestice dovoljno su male da prodiru duboko u pluća, pa čak i u krvotok, gdje mogu uzrokovati upalne procese i oksidativni stres.

Istraživanja pokazuju da ne postoji “sigurna razina” ovih čestica – čak i koncentracije ispod preporučenih granica mogu uzrokovati zdravstvene probleme, osobito kod osjetljivih skupina poput djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.

Posljedice izloženosti onečišćenom zraku uključuju razvoj i pogoršanje akutnih bolesti kao što su astma, bronhitis i druge respiratorne bolesti.

Kronične posljedice uključuju razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i karcinoma pluća.