Jonjić i Čičin-Šain: Cijepljenje djece može biti strategija za izlazak iz pandemije

Treba li cijepiti više djece od 12 do 18 godina? Potkraj kolovoza bilo je cijepljeno 15 tisuća djece. Pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš u emisiji “U mreži Prvog” kazala je da je cijepila sina (12), dodajući da će mirnije spavati, a da će dijete biti bolje zaštićeno.

Stipan Jonjić, jedan od naših vodećih virusnih imunologa, profesor na riječkom Medicinskom fakultetu i član njemačke Leopoldine, na pitanje je li trebalo cijepiti djecu stariju od 12 godina, a imajući na umu da je Pfizer objavio rezultate kliničkog ispitivanja koji pokazuju da se mogu cijepiti i djeca od pet do 12 godina slabijom dozom, uzvraća: "Moj stav o tome je poznat. Naš je imuni sustav stvoren da reagira na izazove poput infekcija, i to uglavnom radi uspješno. No, tijekom koevolucije i patogeni su 'naučili lekciju' i mnogi uspješno izbjegavaju imuni odgovor".

Cijepljenjem, smatra Jonjić, možemo steći znatnu prednost u odnosu na virus jer stvaramo imunološko pamćenje koje nas štiti. "Zato ne vidim problem u cijepljenju ne samo djece starije od 12 godina već i djece mlađe dobi".

"COVID-19 je opasna bolest i krajnji je rok da to shvatimo kao društvo i kao pojedinci. Cijepljenjem smo dosta postigli, ali moramo postići i više, uzor nam trebaju biti zemlje poput Danske. Vidim da neki cijepljenje djece doživljavaju kao nekakav zločin, ali treba im pažljivo objasniti da je cijepljenje spasilo nebrojenu djecu, ne samo od smrti već i od invaliditeta, primjerice u slučaju dječje paralize", kaže Jonjić.

I Luka Čičin-Šain, virusni imunolog iz Centra za infektološka istraživanja u Braunschweigu, ističe da se djeca od 12 do 17 godina mogu cijepiti te da postoje jasne studije da prednosti cijepljenja nadmašuju rizike u toj dobnoj skupini. Podsjeća da je delta-virus zarazniji od virusa koji je lani uzrokovao drugi val, ali cjepivo djeluje i štiti od težih oblika bolesti i usporava širenje, donosi Večernji list.