Janša: Politika uvjetovanja pristupa Hrvatske Schengenu ili eurozoni se ne isplati

"Iz nedavne prošlosti znamo da nas je glasno vikanje kako će Slovenija blokirati Hrvatsku (u pristupu OECD-u, Schengenu ili eurozoni) dovelo do ove situacije koju imamo s arbitražnim sporazumom, od toga nije bilo nikakve koristi", rekao je Janša u ekskluzivnom razgovoru za Slovensku televiziju.

"Slovenija je odgovorna članica Europske unije", kazao je Janša te dodao kako to znači da će za sve koji imaju neku obvezu prema EU zahtijevati jednake kriterije kao za sebe, no da je ulazak Hrvatske u integracije u koje je ušla i Slovenija, nakon što je postala članica EU-a u velikom proširenju 2004. godine, i u slovenskom interesu.

"Preuzimanje zajedničke europske valute (eura) od 2004. godine nije samo mogućnost nego i obveza novih članica, nije riječ o dvojbi da ili ne, nego o tome kada", rekao je Janša, te dodao da je i iz pragmatičnog stajališta za Sloveniju dobro da Hrvatska što prije uđe u Europsku monetarnu uniju jer turisti iz Slovenije prilikom odmora u Hrvatskoj više neće trebati mijenjati eure u hrvatske kune.

Janša je dodao da je njegovo mišljenje isto i kad je riječ o pristupanju Hrvatske schengenskom prostoru jer će i to koristiti Sloveniji i rasteretiti njezine napore u sprječavanju ilegalnih migracija.

"U interesu Slovenije je da Hrvatska ispuni tehničke uvjete za Schengen i da se vanjska granica Schengena prebaci na hrvatske granice prema istoku", kazao je Janša.

"To bi rasteretilo Sloveniju od čuvanja vanjske granice Schengena i tako bi lakše rješavali problem ilegalnih migracija", objasnio je slovenski premijer Janez Janša u razgovoru za Slovensku televiziju.

Na pitanje je li prilikom susreta i razgovora s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem dobio obećanja da će Hrvatska zbog širenja zaraze koronavirusom postrožiti uvjete za ulazak iz Srbije i BiH, Janša je rekao da su u pogledu izvora novih zaraza Slovenija i Hrvatska u sličnom problemu, ali da je sada više lokalnih transmisija i u Hrvatskoj i u Sloveniji.

Većina novih zaraza nedavno je i u Hrvatskoj i u Sloveniji bila importirana iz BiH i Srbije, čak i u sličnim postocima, a Hrvatska je zadnjih dana uvela neke strože mjere za ulazak iz Srbije i BiH, čak i u odnosu na mjere poduzete u Sloveniji iako se radilo samo o onima koji kroz Hrvatsku tranzitiraju, objasnio je Janša, ali je dodao da je u zadnje vrijeme sve veći problem lokalna transmisija slučajeva unutar država, čemu se i Slovenija i Hrvatska nastoje suprotstaviti novim mjerama ograničavanja okupljanja i druženja bez propisanih mjera epidemiološke zaštite i slučajevima masovnijih okupljanja ljudi.

Na pitanje postoji li mogućnost da Slovenija i Hrvatska istom mobilnom aplikacijom za praćenje kontakata zaraženih i onih u karanteni pokušaju smanjiti broj novih zaraza, Janša je odgovorio da se danas razgovaralo i o tome da je i njemu i Plenkoviću žao što u prvom valu epidemije nije došlo do dogovora o zajedničkom europskom rješenju s mobilnom aplikacijom, što je bilo pred realizacijom, ali se poslije o tom rješenju nakon velikog pada broja novozaraženih više nije razgovaralo.

Janša takvu aplikaciju koju je načelno odobrio slovenski parlament unatoč protivljenjima oporbe, smatra korisnim instrumentom za sprječavanje širenja zaraze, tvrdi da je rješenje koje se još razvija takvo da ne bi dovelo u pitanje zaštitu privatnosti, te da je bolje da se ono primijeni kako bi se u "novoj realnosti" mogao odvijati društveni i ekonomski život nego da opet dođe do lockouta, kakvi su se primjenjivali prije nekoliko mjeseci.