Izetbegović odbacuje Palmerove prijedloge, oporba ga optužuje da je nepodoban

Uoči dolaska Palmera u BiH gdje bi on zajedno s ravnateljicom europskog odjela službe za vanjske poslove EU Angelinom Eichhorst s političarima u BiH trebao obaviti novi krug pregovora o izmjenama izbornog zakona, Izetbegović je na adrese čelnika šest stranaka koje smatra potencijalnim saveznicima uputio pismo uz ocjenu da im se valja zajednički suprostaviti prijedlozima koji, po njegovu sudu, idu samo na ruku zahtjevima HDZ BiH.

Nakon što je Palmer tijekom boravka u Zagrebu u utorak kazao kako bi se valjalo koncentrirati na izmjene vezane za način biranja članova Predsjedništva BiH jer je sada nemoguće postići dogovor o izmjeni uloge parlamentarnih domova naroda, Izetbegović je ocijenio kako se time izlazi u susret samo HDZ-u.

"Jednostranim i neizbalansiranim pristupom se neće riješiti dva glavna problema koja su izazvala višegodišnji zastoj i krizu u BiH - blokada rada državnih institucija koju SNSD (Milorada Dodika) provodi zloporabom Doma naroda na državnom nivou, i blokada imenovanja i popune vlade FBiH i Ustavnog suda FBiH, koju HDZ provodi zloporabom Doma naroda na federalnoj razini a dovest će se u pitanje i provedba presuda Europskog suda za ljudska prava", ocijenio je Izetbegović.

Predložio je da sedam stranaka nastupe kao jedinstveni blok i ultimativno zatraže da se uloga domova naroda reducira isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interese i da to bude uvjet za bilo kakav paket dogovora o izmjenama izbornog zakona. Problem izbora članova Predsjedništva BiH riješio bi se pak tako što bi se oni birali neizravno odnosno u državnom parlamentu.

Prijepore o Palmerovoj ulozi dodatno je potaknula istaknuta članica oporbene Naše stranke Sabina Čudić, zastupnica u parlamentu Federacije BiH.

Ona je u objavi na svom Facebook profilu u srijedu ustvrdila kako je 2019. postojao čvrsti dogovor o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova te kako su iza tog projekta stajali neki od istaknutih američkih diplomata poput Matthewa Palmera kojega sada zbog toga smatra nepodobnim za posredničku misiju u BiH.

Opisala je kako se s Palmerom sastala u Washingtonu u travnju 2019. nakon što joj je istog dana jedan od službenika veleposlanstva Srbije u SAD prenio kako su pod američkim patronatom Beograd i Priština postigli sporazum o razmjeni teritorija te kako se samo čeka povoljan trenutak za njegovu objavu.

Čudić tvrdi kako je Palmera pitala je li svjestan kakve bi to negativne posljedice moglo imati po BiH.

Nije pojasnila što joj je Palmer na to odgovorio no dodala je kako se u razgovor umiješala Vlora Citaku koja je tada bila veleposlanica Kosova u Washingtonu. "Svjedočeći eskalaciji neslaganja s Palmerom, u njegovu odbranu - nervozno me je pitala zašto se miješam u dogovor koji trebaju postići Kosovo i Srbija? Odgovorila sam joj da su katastrofalne implikacije takvog dogovora po Bosnu i Hercegovinu neupitne, ali i za čitav Balkan", tvrdi sada Ćudić.

Napisala je kako je plan razmjene teritorija između Srbije i Kosova zaustavila kosovska oporba "nadnaravnim angažmanom u Europskoj uniji i Senatu SAD-a".

Sada Čudić apelira da se od Palmera prije bilo kakvih razgovara o izmjenama izbornog zakona traži jasno očitovanje kakve izmjene želi ishoditi jer smatra kako on ne kani vršiti nikakav pritisak na "najdestruktivnije snage" u BiH nego ih kani učiniti glavnim sugovornicima.

"Američka administracija bi se morala ograditi od Palmera čiji je angažman, kako sada to i dokumenta dokazuju, duboko kompromitiran", zaključila je Čudić.