Istražni zatvor okrivljenicima za ratni zločin na Ovčari

Odlučujući o prijedlogu osječkog Županijskog državnog odvjetništva sudac istrage utvrdio je da postoji opravdana bojazan da bi boravkom na slobodi osumnjičenici mogli postati nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima, zbog blizine granice sa susjednim državama koju mogu prijeći i uz osobnu iskaznicu te da bi mogli ometati istragu utjecajem na više svjedoka na način da iskazuju njima u korist, priopćeno je sa suda.

Dodaju kako protiv rješenja o određivanju istražnog zatvora stranke imaju pravo žalbe u roku od tri dana, a o kojima odlučuje Izvanraspravno vijeće osječkog suda.

Nakon što su uhićeni te pojedinačno ispitani u osječkom Županijskom državnom odvjetništvu (ŽDO) tužiteljstvo je protiv 72-godišnjeg i 57-godišnjeg osumnjičenika pokenulo istragu, a sucu istrage osječkog Županijskog suda predložilo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega i opasnosti od ometanja istrage.

Sumnja se da su okrivlljenici ratni zločin počinili kao pripadnici Teritorijalne obrane Negoslavci u poslijepodnevnim i večernjim satima 20. studenoga 1991. na poljoprivrednom dobru Ovčara, pokraj Vukovara.

Zločin je, smatra tužiteljstvo, počinjen nakon što su JNA, teritorijalna obrana i druge paravojne formacije lokalnih pobunjenika i dobrovoljaca iz Srbije slomile otpor hrvatskih branitelja grada Vukovara i nakon što su pripadnici JNA u vukovarskoj bolnici zarobili pripadnike Zbora narodne garde, MUP-a, dragovoljne pripadnike Hrvatskih oružanih snaga te manji broj civila, bolesnika i ranjenika.

Po odobrenju pukovnika Mile Mrkšića, zapovjednika Operativne grupe Jug tadašnje JNA, predali su ih pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi te ih autobusima iz vukovarske bolnice odvezli najprije u vojarnu, a potom na poljoprivredno dobro Ovčara.

Sumnja se da su okrivljenici, protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog običajnog prava o postupanju s ratnim zarobljenicima, zajedno s drugim pripadnicima navedenih srpskih paravojnih postrojbi, sudjelovali u ozljeđivanju zarobljenika i nečovječnom postupanju na način kojim se vrijeđa njihovo dostojanstvo.

Tereti ih se da su, zajedno s drugim pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi formirali špalir, kroz koji je bilo primorano proći od izlaska iz autobusa do ulaska u hangar najmanje 200 zarobljenika, a zatim su ih svi zajedno tukli kundacima pušaka, drvenim palicama, šipkama, štakama, rukama i nogama po različitim dijelovima njihovih tijela, ističe tužiteljstvo.