GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Istraživanje: Voditelji znanstvenih projekata izloženi kibernetičkom zlostavljanju Zaklade

Istraživanje: Voditelji znanstvenih projekata izloženi kibernetičkom zlostavljanju Zaklade
ZLOSTAVLJANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.12.2019 / 09:41
Autor: Ivo Lučić, Hina
ZAGREB - Kroničnu i široko rasprostranjenu pojavu kibernetičkog zlostavljanja afirmiranih znanstvenika voditelja projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost, utvrdilo je istraživanje provedeno na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Kibernetičko zlostavljanje prepoznaje se, uz ino, po osjećaju bespomoćnosti voditelja projekta pred djelovanjem bezlične birokracije i bilo je u fokusu istraživanja, objašnjava se na mrežnoj stranici Laboratorija za istraživanje nasilja (Violence Research Lab), koji djeluje pri Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Laboratorij je od 2. do 6. prosinca proveo online anketiranje na koje je odgovorilo 89 sudionika, odnosno 12 posto od 734 upitanih osoba koje su vodile znanstvene projekte od 2013. do 2019. godine.

Anketa se sastojala od 27 pitanja koja su obuhvaćala ocjenu suradnje sa Zakladom i osjećaje vezane uz tu suradnju. Također, istraživala je izvore podrške u slučaju poteškoća u suradnji, procjenu komunikacije tijela Zaklade s voditeljima, te stavove vezane uz nadzor i evaluaciju rada Zaklade. Sudionici su pripadali svim područjima znanosti, među kojima je bilo 75 posto afirmiranih znanstvenika, a pokazalo se da pripadnost skupinama nema statistički značajnog efekta na razinu zadovoljstva suradnjom sa Zakladom.

Dodatna saznanja o ovom obliku kibernetičkog zlostavljanja do kojih smo došli temeljem velikog broja povratnih javljanja voditelja s detaljnim opisima konkretnih primjera nisu predmet analize podataka, već će se po potrebi i u anonimiziranom obliku koristiti za interpretaciju podataka, kaže se u izvješću koje je Laboratorij objavio na svojoj stranici.

U sklopu ankete jedan od voditelja je izjavio da se „osjećaj bespomoćnosti održavao tijekom cijeloga trajanja projekta", a drugi da je „popis (primjedbi) prilično dug", te da ga tema toliko frustrira da će se „poštedjeti grča u želucu".

„Predlažem da Zaklada osigura permanentne usluge kvalitetnog psihijatra za sve buduće voditelje projekata", bio je jedan od odgovora, kao i onaj da se sudionik „najveći dio vremena u komunikaciji sa Zakladom vezano uz projekt osjećao poniženo".

Polovica sudionika detaljno je opisala 'konkretne primjere osjećaja bespomoćnosti naspram djelovanja Zaklade' što će pomoći da se identificiraju neke od okolnosti koje tome doprinose, ističe se na stranci Laboratorija.

Svega 55 posto voditelja se pretežito osjeća uspješno, dok je čak polovica sudionika navela da se u svojoj suradnji s HRZZ „pretežito osjeća izloženo budalaštinama".

U pogledu svog pretežitog osjećaja u suradnji sa Zakladom, svega 18 posto je kazalo da se osjećaju izloženi opravdanim poslovnim izazovima, a 15 posto da se osjećaju neuspješno.

No čak 40 posto voditelja opisalo je da se osjeća pretežiti bespomoćno, a više od polovice - frustrirano.

Jedan voditelj koji nije sudjelovao u istraživanju kazao je novinaru da ga je anketa u početku zbunila, kao i neke druge ljude, jer „nije bilo jasno tko radi istraživanje i kako to da Zaklada istražuje kako nas Zaklada zlostavlja".

Zbog toga on misli da su dobijeni rezultati „blaži" od stvarnog stanja, jer se ljudi boje „kritizirati Zakladu koja ih financira i ocjenjuje", te zaključuje: „Stvarno, svaki me put uhvati nervoza kad dobijem mail od Zaklade".

Nositelji istraživanja ističu kao je anketiranje rađeno u sklopu HRZZ projekta (UIP-2017-05-8876), no Zaklada je nastojala odreći legalnost istraživanja objavom na svojoj mrežnoj stranici. Prema objavi, "navedena anketa nije dio projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost", a "Zaklada nije obaviještena niti je dala suglasnost za provedbu predmetnog istraživanja".

Voditeljica istraživanja Anna Maria Getoš Kalac ocijenila je taj potez Zaklade kao pokušaj birokratske cenzure i potpuno neprihvatljivo ograničavanje slobode i autonomije znanstvenog stvaralaštva.

Istraživanje pojavnih oblika kibernetičkog zlostavljanja u Hrvatskoj je ugovorena komponenta navedenog projekta, koji vodim i koji sufinancira Zaklada. Kao znanstvenica sam slobodna i autonomna u izboru pojavnih oblika kibernetičkog zlostavljanja koje ću istraživati, kazala je.

Umjesto repliciranja postojećih istraživačkih tema poput kibernetičkog zlostavljanja na društvenim mrežama među tinejdžerima ili kibernetičkog uhođenja, odlučili smo znanstveno obraditi jedan u Hrvatskoj manje istraženi pojavni oblik kibernetičkog zlostavljanja. To je i originalno i inovativno s velikim praktičnim potencijalom. Radeći na tom istraživanju, bilo je neminovno dotaknuti se pitanja općeg (ne)zadovoljstva voditelja u suradnji sa Zakladom, kako bismo uopće mogli analizirati 'osjećaj bespomoćnosti' koji karakterizira taj oblik zlostavljanja, kazala je.

Ona smatra da je navedena obavijest Zaklade zapravo najbolji i svima javno dostupan primjer kibernetičkog zlostavljanja voditelja HRZZ-ovih projekta "od strane bezlične birokracije" Zaklade.

Do danas nisam dobila odgovor tko je za svega sat-dva odredio da istraživanje ovog pojavnog oblika kibernetičkog zlostavljanja nije dio našeg projekta, dodala je.

Ne samo da se osjećam bespomoćno, nego to očigledno i jesam, jer obavijest i dalje stoji, štoviše, Zaklada je i svim voditeljima HRZZ projekata poslala e-mail obavijest istog difamirajućeg sadržaja, kazala je voditeljica Getoš Kalac.

Ona je napomenula da se istraživanje bavi kibernetičkim zlostavljanjem u Hrvatskoj, a ne evaluacijom rada Zaklade, jer tu ulogu imaju nadležna državna tijela.

Ako se pokaže da je dio naših prikupljenih podataka koristan za unapređenje rada Zaklade ili potakne javnu i stručnu raspravu o sustavu nacionalnog financiranja znanosti, smatrat ćemo to iznimno vrijednim 'dodatnim rezultatom projekta', kako to naziva Zaklada, zaključila je voditeljica Getoš Kalac.

Hina je uputila upit Zakladi za znanost, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, te Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu da se očituju o rezultatima istraživanja i potezu Zaklade. Zaklada se nakon dva dana očitovala na svojoj mrežnoj stranici, a ne mailom novinaru, premda je vodstvo održavalo kontakt s novinarom i pozivalo ga da posjeti Zakladu i „upozna se pobliže" s njezinim radom.

Ministarstvo znanosti je odgovorilo tako da je obavijestilo o toj objavi Zaklade, što vjerojatno podrazumijeva da se slaže sa stavovima Zaklade, a Sveučilište u Zagrebu se nije osvrnulo na upit.

U podužoj objavi Zaklade, navode se najprije općeniti podaci o projektu i ugovornim stranama kako bi javnost "imala potrebne informacije za donošenje objektivnog i kritičkog suda o anketiranju koje je proveo Laboratorij za istraživanje nasilja."

Zaklada ima obvezu pratiti provedbu projekta i financirati projekt prema preuzetim ugovornim obvezama, kaže se i zatim citira sažetak projekta da je glavni cilj istraživanja projekta snimiti i analizirati fenomenologiju, etiologiju i procesuiranje delinkventnog nasilja u Hrvatskoj, pri čemu će naglasak biti na posebno ranjivim skupinama žrtava. Potom se zaključuje da anketiranje koje provodi Laboratorij nije povezano s ciljevima koji su predloženi u projektu, te da stoga i nije ugovoreno u radnom i financijskom planu projekta. Voditeljica projekta, kaže se, do sada nije tražila izmjenu radnog plana koja bi uključivala provedbu ovog anketnog istraživanja.

Getoš Kalac je izrazila čuđenje nad takvom tvrdnjom, jer kaže da je kibernetičko zlostavljanje navedeno na više mjesta u ugovoru i u planu rada.

Ona također kaže da je tražila izmjenu radnog plana tako da se izbaci kibernetičko zlostavljanje, ali da joj je Zaklada to odbila.

Na kraju objave Zaklade za znanost stoji da im je zadovoljstvo voditelja projekata, mladih istraživača i mentora izrazito važno te da podržavaju svako profesionalno, znanstveno i metodološki utemeljeno ocjenjivanje rada Zaklade, ali se nisu osvrnuli na podatke koje je netom objavio Laboratorij.

O već provedenim i planiranim vrednovanjima rada Zaklade javnost će biti obaviještena, kaže se na kraju objave HRZZ-a.

Getoš Kalac kaže da je kao voditeljica projekta još 20. studenog zamolila izvršnu direktoricu Zaklade za sastanak kako bi u konstruktivnom dijalogu raspravili tu komponentu projekta, ali da do danas nije primila nikakav odgovor.

Suglasnost Zaklade nismo tražili iz više razloga, pri čemu su ključni procjena potencijalne nelagode anketiranih voditelja, stvaranje dojma pristranosti projektnog tima prema Zakladi, te rokovi na projektu u kombinaciji s nemogućnošću vođenja pravog dijaloga sa Zakladom.

U konačnici, suglasnost Zaklade nam nije bila niti potrebna za provođenje istraživanja, kazala je izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo Getoš Kalac i zaključila: Aktualno je stanje takvo da radimo na analizi podataka, a o detektiranom obliku kibernetičkog zlostavljanja smo izvijestili čelnike ustanova na kojoj se projekt provodi, a to su rektor Sveučilišta u Zagrebu i dekan Pravnog fakulteta.

Tagovi: znanstveni projekti, Hrvatska zaklada za znanost, Pravni fakultet u Zagrebu, Anna Maria Getoš Kalac
PROČITAJ I OVO
Biden potvrdio da će imenovati Blinkena državnim tajnikom
POTVRDA
Biden potvrdio da će imenovati Blinkena državnim tajnikom
WASHINGTON - Izabrani predsjednik Joe Biden imenovat će državnim tajnikom iskusnog diplomata Antonyja Blinkena, koji je također bio zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u administraciji Baracka Obame, objavio je Bidenov prijelazni tim u ponedjeljak i otkrio još neke ključne pozicije u vanjskoj politici.
Plenković nakon VNS-a: Bio je to sjajan sastanak
PREMIJER
Plenković nakon VNS-a: Bio je to sjajan sastanak
ZAGREB - Kaže kako se predsjednik Zoran Milanović složio da je napad na Markovu trgu imao elemente terorizma, zbog čega je, ističe, i naglasio da se taj zaključak prihvaćen jednoglasno.
Crna Gora treća u svijetu po broju zaraženih na milijun stanovnika
ZARAZA
Crna Gora treća u svijetu po broju zaraženih na milijun stanovnika

PODGORICA - Crna Gora je, po podacima specijalizirane internetske stranice Worldometers.info, na trećem mjestu u svijetu po broju slučajeva koronavirusa na milijun stanovnika, prenose u ponedjeljak crnogorski mediji.

Hrvatska premašila granične vrijednosti EU za sitne lebdeće čestice
LOŠE VIJESTI
Hrvatska premašila granične vrijednosti EU za sitne lebdeće čestice
ZAGREB - Hrvatska je među šest zemalja članica koje su premašile granične vrijednosti Europske unije za sitne lebdeće čestice (PM2,5), pokazuje Izvješće o kvaliteti zraka za 2020. koje je u ponedjeljak objavila Europska agencija za okoliš (EEA).
U Srbiji preko 5.000 novozaraženih,  38 novih žrtava korone
KORONAVIRUS
U Srbiji preko 5.000 novozaraženih, 38 novih žrtava korone
BEOGRAD - U Srbiji je u protekla 24 sata evidentirano još 5.067 zaraženih koronavirusom, a umrlo je 38 osoba.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE