GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Istraživanja: U EU mali broj nacionalnih Europljana, kao u SFRJ Jugoslavena

Istraživanja: U EU mali broj nacionalnih Europljana, kao u SFRJ Jugoslavena
NACIJE I DRŽAVE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.09.2022 / 10:07
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Među građanima Europske unije mali je broj onih koji se nacionalno smatraju Europljanima, jednako kao što se u bivšoj SFRJ mali broj građana nacionalno smatrao Jugoslavenima, pokazuje istraživanje koje je objavljeno u časopisu "Politička misao".

Autori Nikola Petrović i Filip Fila s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Marko Mrakovčić s Pravnog fakulteta u Rijeci koristili su istraživanja Eurobarometra o europskoj identifikaciji, te su pošli od, kako kažu, kapitalnog članka Duška Sekulića, Gartha Masseya i Randy Hodsona "Tko su bili Jugoslaveni", koji je objavljen 1994. u časopisu American Sociological Review.

Politički Europljani najbrojniji u Luxemburgu

Udio nadnacionalne identifikacije se mijenja iz godine u godinu, a najnoviji prosjek za EU iznosi 10,6 posto. Najviše ih je u Luxemburgu 25,6 posto, Belgiji 18 posto, Velikoj Britaniji 16,1 posto, Njemačkoj 14 posto i Španjolskoj 13,7 posto.

Slično socijalističkoj Jugoslaviji, neke od zemalja s najvećim udjelom Europljana su one koje su etnički heterogene, komentiraju autori.

Čini se da je to također slučaj s Latvijom (10,6 posto Europljana), koja ima najmanji udio stanovništva titularne nacije među postsocijalističkim državama članicama i najveći udio Europljana u regiji srednje i istočne Europe (CEE).

Međutim, za razliku od jugoslavenskog slučaja i ispodprosječne razine nadnacionalne identifikacije najveće države Srbije 1981. (4,8 posto) i 1991. godine (2,5 posto), najmnogoljudnija članica EU-a Njemačka ima natprosječnu razinu primarne europske identifikacije, iako je u zadnje vrijeme ona malo pala.

U Hrvatskoj se šest posto stanovništva identificiralo kao Europljani, u Slovačkoj 6,9, Sloveniji 7,7, Bugarskoj 8,5, Češkoj 8,9 i Madžarskoj 11,5.

Na začelju su Portugal s 2,1 posto, Grčka sa 2,8 posto, Malta sa 3,2 posto, Irska s 4,5 posto, Cipar i Finska s po 4,7, Švedska s 4,8, Danska s 5 i Estonija sa 6 posto stanovništva koji se nacionalno smatraju Europljanima.

Najviše nacionalnih Jugoslavena bilo je 1981. u Hrvatskoj i Vojvodini, 8,2 posto, zatim u Bosni i Hercegovini 7,9 posto. Najmanje ih je bilo na Kosovu (0,1) i Makedoniji (0,7), te Sloveniji (1,4) i Srbiji (4,8 posto). Godine 1991. u Vojvodini je postotak Jugoslavena narastao na 8,7, a posvuda drugdje drastično pao.

Niske razine nadnacionalnog identiteta

Niska razina Europljana i Jugoslavena u obje države nije neočekivana jer najmoćniji nositelji izgradnje socijalističke Jugoslavije i europskog projekta nisu bili usmjereni na izgradnju nadnacionalnog identiteta koji bi zamijenio postojeće nacionalne identitete među ljudima, objašnjavaju autori.

Izgradnja i široko prihvaćanje nadnacionalnog europskog identiteta ograničena je činjenicom da europski projekt postoji tek nekoliko desetljeća, a nacionalni su identiteti u Europi građeni stoljećima.

Građani koji imaju viši društveni status vjerojatnije će postati Europljanima, kao što su se Jugoslavenima tako osjećali oni koji su putem migracija, mješovitih brakova i višestrukih državljanstava imali više kontakata s drugim dijelovima nadnacionalnih političkih zajednica, te imaju manje ekskluzivnu nacionalnost, navodi se u istraživanju.

Jedna od glavnih razlika između socijalističke Jugoslavije i EU na tom polju jest činjenica da se s osjećajem europeizma mogu povezati različite političke orijentacije.

Iako se Europa sve više povezuje s ljevičarskim vrijednostima, to ne sprječava neke od desničarskih ispitanika da se identificiraju kao Europljani. Primjerice, u Belgiji antiimigrantski stavovi povećavaju vjerojatnost identificiranja građana kao Europljana.

Porast udjela Europljana u Ujedinjenom Kraljevstvu i Mađarskoj ukazuje na rastuću polarizaciju oko pitanja EU-a, ali to u UK nije bilo u stanju zaustaviti euro-dezintegraciju. No, porast uzlazne mobilnosti, a posebice rastuća migracija u EU-u, mogli bi povećati izglede za primarnu europsku identifikaciju, smatraju autori.

Tagovi: Jugoslaveni, Europljani, Jugoslavija, Europska unija, Institut za društvena istraživanja, Politička misao, Nikola Petrović, Filip Fila
PROČITAJ I OVO
Nijedna općina ne želi spajanje
PORAZNO
Nijedna općina ne želi spajanje
ZAGREB - Nijedna od 428 općina ne želi spajanje, samo ih se 11 javilo za povezivanje nekih službi, piše Jutarnji list, navodeći da vladin plan ukidanja 85 općina ili funkcionalno spajanje njih 171 ne ide unatoč poticajima.
Slovenci referendumom potvrdili zakon o depolitizaciji javne televizije
ODLUKE
Slovenci referendumom potvrdili zakon o depolitizaciji javne televizije
LJUBLJANA - Slovenci su u nedjelju na referendumu potvrdili zakon kojim se žele spriječiti politička imenovanja na javnoj televiziji, nakon pogoršanja medijske klime u vrijeme prijašnjeg premijera Janeza Janše.
Unija za Mediteran: Zbog poskupljenja hrane mogući nemiri
HRANA
Unija za Mediteran: Zbog poskupljenja hrane mogući nemiri
BARCELONA - Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.
Policija pretukla i uhitila novinara BBC-a tijekom prosvjeda u Kini
NASILJE
Policija pretukla i uhitila novinara BBC-a tijekom prosvjeda u Kini
PEKING - Kineska policija pretukla je i uhitila jednog od novinara BBC-a koji je pratio prosvjede protiv covid-19 mjera u Šangaju, ali je pušten iz pritvora nakon nekoliko sati, objavio je BBC, prenosi Reuters.
Stižu kiša, snijeg i olujni vjetar
ZIMSKO VRIJEME
Stižu kiša, snijeg i olujni vjetar
ZAGREB - Zima će nam i ranije od predviđenog pokucati na vrata.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE