Igor Štagljar: Ublažavanje mjera oko Uskrsa moglo bi nam se obiti o glavu

Strogo pridržavanje socijalnog ili fizičkog distanciranja je u ovom trenutku naša jedina šansa da se obranimo protiv SARS-CoV-2 virusa, kaže prof. Štagljar. Zašto?

- Zato jer velika većina zaraženih ljudi, njih oko 80 posto, imaju vrlo blage simptome, dok će tek 20 posto njih morati biti hospitalizirano, a od tih 20 posto će samo mali postotak, oko pet posto, imati vrlo ozbiljne simptome koji će zahtijevati upotrebu respiratora kako bi mogli dobiti prijeko potreban kisik, kaže Štagljar za Novi list.

- Ovih 80 posto zaraženih koji su tako reći asimptomatični s lakoćom šire virus dalje zbog njegove visoke RO vrijednosti (2.5), što znači da će osoba zaražena SARS-CoV-2 virusom prenijeti virus na 2,5, ili zaokruženo, na tri osobe, a te tri novozaražene osobe će virus eksponencijalno širiti dalje. To će rezultirati činjenicom da će za mjesec dana već biti zaraženo više od 400 osoba, a sve to zbog one inicijalno zaražene osobe, ističe.

Zato se, kaže, iznenadio kad je pročitao da je Vlada odlučila ublažiti mjere socijalnog distanciranja za uskrsne blagdane.

- Bojim se da bi nam se ta odluka mogla obiti u glavu. Ništa, morat ćemo sada pričekati tri do četiri tjedna, koliko je potrebno od inicijalne zaraze do moguće smrti, te onda vidjeti koliko ima novoregistriranih COVID-19 slučajeva i njegovih žrtava, upozorava.

Kako još najmanje 12 do 18 mjeseci nećemo imati lijek niti cjepivo protiv COVID-19, a virus SARS-CoV-2 se izuzetno lako širi populacijom, jedino što nam preostaje, poručuje prof. Štagljar, je da se »sakrijemo« od njega kako bi maksimalno smanjili broj novoinficiranih te tako oslobodili slobodna mjesta u bolnicama za onih pet posto kojima će njega stvarno biti potrebna. Ali povratka u normalan život, uvjeren je, neće biti dok ne budemo imali lijekove ili cjepiva.

Prof. Štagljar u svom laboratoriju u Torontu radi na novom imunotestu, koji bi omogućio otkrivanje antitijela za koronavirus.

- Kada bilo koji virus, kao što je i SARS-CoV-2, uđe u naš organizam, naš imunološki sustav se aktivira i prvo počinje stvarati antitijela iz tzv. IgM podgrupe. Dotična IgM antitijela se vežu na proteine koji se nalaze na površini virusa, u slučaju SARS-CoV-2 virusa je to tzv Spike (S) protein (ili hrvatski šiljak), te na taj način »markiraju« virus za uništenje putem makrofaga, specijalizirane grupe bijelih krvnih stanica uključenih u tzv. fagocitozu stranih substanci kao npr. bakterija, virusa, stanica tumora itd. Nekoliko dana kasnije naš imunološki sustav počinje stvarati drugi tip antitijela pod imenom IgG, koja onda nastavljaju borbu protiv uljeza (virusa). Razlog tome je jer IgM antitijela žive kratko u našem krvotoku, oko 3 do 4 tjedna, dok su IgG antitijela puno dugovječnija. Ona ostaju u našem tijelu mnogo godina nakon infekcije virusom, a vrlo često i zauvijek.

Otkrivanje takvih antitijela za SARS-CoV-2 koronavirus kod pojedinaca iznimno je značajno u ovoj epidemiji, jer će, objašnjava prof Štagljar, u tom razdoblju do pronalaska lijeka ili cjepiva omogućiti dijelu populacije koja se potvrdi imunom, što je osobito važno kod medicinske struke, da obavlja svoj posao.

Prof. dr. Igor Štagljar jedan je od vodećih hrvatskih molekularnih biologa koji živi i radi izvan Hrvatske. Profesor je na Odjelu za molekularnu genetiku i Odjelu za biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu, a zadnjih se tjedana aktivno uključio u istraživanja koronavirusa SARS-Cov-2. Rezultati njegova rada na razvoju brzih, osjetljivih i mjerljivih imunoloških testova, temeljem tehnologije nedavno razvijene u njegovu laboratoriju u Torontu, bit će uskoro objavljeni u časopisu Nature Communications. Inače se bavi istraživanjima raka, a njegov je istraživački tim početkom godine objavio otkriće nekoliko novih pametnih lijekova za rak pluća.

- Testovi koji će moći detektirati gore navedena antitijela IgG i IgM tipa, a koje je naše tijelo stvorilo protiv SARS-CoV-2 virusa, su vrlo bitni jer ćemo putem njih moći detektirati onaj dio populacije koji je već bio zaražen virusom te bi zbog toga trebao biti imun na SARS-CoV-2 virus. Kratkoročno gledano, takav »serološki« test je jako bitan jer će nam dati do znanja koje osobe se mogu vratiti na posao bez rizika da zaraze druge osobe. To je naročito važno u slučaju liječnika i ostalog medicinskog osoblja koji su uključeni u njegu tek zaraženog stanovništva, ističe.

Na duge staze, ovi će serološki testovi uvelike pomoći da saznamo koliko se zapravo SARS-CoV-2 virus raširio po stanovništvu neke države te, hoće li se zbog toga ili ne moći stvoriti tzv. imunitet krda, objašnjava naš znanstvenik.

- Imunitet krda je točka kod koje više ne postoji dovoljan broj individua u društvu da bi se virus mogao dalje širiti eksponencijalnim načinom. Kada dođe do toga, onda se bez problema mogu ukinuti mjere socijalnog distanciranja, ističe prof. Štagljar. Serološki testovi će, zaključuje, biti jako bitni jer ćemo putem njih moći detektirati osobe koje su bile zaražene u prošlosti kao i one koje to nisu bile, a zbog toga su u opasnosti. Važno je spomenuti da u ovom trenutku postoji tek nekoliko seroloških testova koji se baziraju na ELISA metodi, a ona je dosta skupa. Ako uspijemo perfekcionirati našu metodu, ona će biti brža, preciznija i mjerljivija od ELISA.