GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hoće li Prevlaka donijeti novu graničnu krizu?

Hoće li Prevlaka donijeti novu graničnu krizu?
NERIJEŠENA PITANJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.01.2018 / 18:51
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
DUBROVNIK - Aktualna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Piranskog zaljeva potisnula je u drugi plan činjenicu da RH sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana.

I dok je spor s Bosnom i Hrecegovinom kod Neuma relativno prisutan u javnosti, otvorena pitanja s Crnom Gorom spominju se dosta rijetko. To i nije tako loše u ovom kontekstu, naravno, ali tema bi se uskoro mogla početi intenzivnije razvijati – u ovom ili onom smjeru. Crnogorski mediji naveli su tu mogućnost proteklih dana, kazujući da se razrješenje očekuje i kao eventualni uvjet u procesu pregovora te države za ulazak u Europsku uniju.

Ipak, zajedničko Povjerenstvo za razgraničenje RH i CG nije se sastalo već tri godine. U međuvremenu se i dalje provodi dogovoreni protokol iz 2002. godine, a slijedila ga je i načelna najava da će se preostala pitanja urediti dogovorno. Pritom treba znati da se razgraničenje na kopnu ne smatra spornim, no budući izgled morske granice između dviju država, kod hrvatskog poluotoka Prevlake, zasad ostaje nepredvidivim. Također, razliku između tretmana kopnene i morske granice umnogom određuje to što su one na kopnu naslijeđene direktno iz bivše države – SFR Jugoslavije – dok razgraničenje na moru između republičkih sastavnica te zemlje ionako nije postojalo.

„Za sve države na svijetu postoje dva temeljna pravila o granicama, prema međunarodnom pravu", rekao je za DW akademik Davorin Rudolf, pravnik i bivši diplomat.

„Prvo, uzima se u obzir granica koja je zatečena na dan stjecanja neovisnosti, a taj princip se u pravu naziva 'Uti possidetis juris', i sve države nastale iz SFRJ su dale službenu izjavu da će se toga držati. Kopno dakle nije sporno, a tamo gdje je bilo, išlo se metar po metar, i sasvim precizno se utvrdilo gdje što pripada. Drugo pravilo odnosi se na more, i regulira ga UN-ova Konvencija o pravu mora. Ono kaže da se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država – sve dok se te države ne dogovore drugačije", objašnjava Rudolf.

Ali, naš sugovornik ističe da je interes Crne Gore kod Prevlake bitno naglašeniji, negoli onaj Hrvatske.

„Riječ je o sigurnosnom pitanju, zbog ulaska u Boku kotorsku. Smatram zato da se, prema boljoj praksi međudržavnih odnosa, taj argument može uzeti u obzir, naročito stoga što Hrvatskoj to ništa bitno ne mijenja. Moramo povesti računa da i od toga ne nastane žarište nekakve trajne napetosti koja može poslužiti samo sumnjivim ciljevima", smatra Davorin Rudolf, te dodaje kako se takva pitanja ne uređuju nužno mijenjanjem granica, nego uvijek kao sredstvo ostaje i dogovor oko posebnog pograničnog režima koji uzima u obzir potencijalne iznimke.

Hrvatska bi tako mogla pristati na ograničeno kretanje svojih vojnih i policijskih brodova u blizini ulaza u Boku kotorsku. Ako dvije strane pak ne nađu dogovorno rješenje, drži se kako je proces na Međunarodnom sudu u Den Haagu bolje rješenje negoli vanjska arbitraža, što se vidjelo i po iskustvu sa Slovenijom.

Rudolf povrh svega upozorava i na pojavu štetnog miješanja drugih strana u takve predmete:

„Primjećujemo kako se olako i mimo ovlasti petljaju, kad je posrijedi Hrvatska, i Bruxelles i Berlin, a to niti je korektno, niti je pametno."

Luko Brailo, kolumnist portala DubrovnikNet.hr, mišljenja je da bi teško bilo prejudicirati konačno rješenje. Zagreb i Podgoricu čekaju ozbiljni pregovori, pa i zbog toga što se radi o vrijednom dijelu tzv. epikontinentalnog pojasa, kao i području s mogućim nalazištima plina i nafte. Tek će se vidjeti koliko je moguć dogovor, drži naš dubrovački kolega, „unatoč slapovima biranih riječi što su ih proteklih godina izgovorili hrvatski i crnogorski dužnosnici o 'uznapredovalim i korektnim poslijeratnim dobrosusjedskim odnosima'."

„Valja podsjetiti i da je Crna Gora 1991. godine, uz Srbiju i JNA krenula u 'rat za mir' okupacijom dijela dubrovačkog kraja", nastavlja Brailo, „a sve, je li, zbog Prevlake koju u toj danas samostalnoj državi više gotovo nitko i ne spominje".

On navodi i daljnje fakte, vezano uz višekratne najave Zagreba i Podgorice o rješenju pitanja granica, dosad bez realizacije:

„Također, crnogorska vlast i diplomacija proteklih godina nisu se izjašnjavali o 'crti sredine' u vezi s podjelom morskog prostora na ulazu i okolnom području Bokokotorskog zaljeva."

S druge strane, komentator portala DubrovnikNet.hr napominje da su hrvatski dužnosnici i stručnjaci za međunarodno pravo, napose pomorsko, redovito zagovarali razgraničenje na moru prema načelima ekvidistance od Konfina i Prevlake s jedne, do Luštice na drugoj strani ulaza u Boku.

„Kao što je činjenica i da su se u Podgorici, u političko-diplomatskim, ali i medijskim krugovima, s velikim zanimanjem pratila zbivanja u vezi s hrvatsko-slovenskim sporovima i ishodu međunarodne arbitraže, pa se u tim krugovima vjeruje da Crna Gora može bolje proći u sličnom 'srazu' sa Zagrebom", svjedoči Brailo.

Ipak, po njegovu mišljenju treba imati u vidu i jedan moment koji se u javnosti uglavnom prešućuje: međunarodna zajednica svjesna je da Hrvatska posjeduje najviše obale i mora u odnosu na tri spomenute susjedne države, što bi dijelom moglo odrediti tok pregovora pod vanjskim utjecajem.

„Slijedom i te logike, RH bi možda 'trebala malo popustiti' kod razgraničenja na moru s Crnom Gorom, i ne 'osjećati se', eventualno, odviše 'oštećenom' stranom", zaključio je Luko Brailo.

A to je već sasvim dovoljno motiva, dakle, za očekivanje veoma složenih i razmjerno neizvjesnih međudržavnih pregovora ili – suđenja.

Tagovi: Prevlaka, Luko Brailo, Davorin Rudolf, Crna Gora, Boka kotorska
PROČITAJ I OVO
Italija od Europe zatražila kanadere koji će pomoći gasiti požare na Sardiniji
POMOĆ
Italija od Europe zatražila kanadere koji će pomoći gasiti požare na Sardiniji
MILANO - Italija je u nedjelju zatražila od europskih zemalja da joj pošalju zrakoplove za gašenje požara koji bi pomogli da se ugase požari koji su zahvatili dijelove Sardinije, zbog čega su evakuirane stotine ljudi.
Kurti: U dobrim su rukama, hvala svima
KOSOVSKI PREMIJER
Kurti: U dobrim su rukama, hvala svima
SLAVONSKI BROD - Kosovski premijer Albin Kurti večeras je obišao ozlijeđene u Slavonskom Brodu.
Brnjac: Najvažnije nam je razdoblje od 15. srpnja do 15. kolovoza
PORUKE
Brnjac: Najvažnije nam je razdoblje od 15. srpnja do 15. kolovoza
ZAGREB - Ministrica turizma Niklona Brnjac rekla je kako je vrijeme od 15. srpnja do 15. kolovoza ključno za naš turizam jer čini otprilike 35 posto ukupnog turističkog prometa te da, ako se nastavi dolazaka turista i pridržavamo epidemioloških mjera, možemo biti na 60-ak posto iz rekordne 2019.
Plenković u Slavonskom Brodu: Učinit ćemo što god treba da pomognemo unesrećenima
PREMIJER
Plenković u Slavonskom Brodu: Učinit ćemo što god treba da pomognemo unesrećenima
SLAVONSKI BROD - Premijer Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar zdravstva Vili Beroš i ministar unutranjih poslova Davor Božinović stigli su u bolnicu u Slavonskom Brodu u kojoj su hospitalizirani putnici koji su stradali u jutrošnjem izlijetanju autobusa na autocesti A3.
Beroš: U bolnici u Slavonskom Brodu formiran info centar 035 201 111
INFO CENTAR
Beroš: U bolnici u Slavonskom Brodu formiran info centar 035 201 111
ZAGREB - Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je u nedjelju kako je, s obzirom na povećan broj poziva zbog teške prometne nesreće, u slavonsko-brodskoj bolnici formiran info centar 035 201 111 na kojem se objedinjuju informacije svih relevantnih službi za obitelji stradalih i ozlijeđenih.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE