GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HDZ računa na nekolicinu Škorinih zastupnika i sve manjince

HDZ računa na nekolicinu Škorinih zastupnika i sve manjince
KOMBINATORIKA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.07.2020 / 07:54
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Rezultati istraživanja javnog mnijenja u posljednjem tjednu prije parlamentarnih izbora bez iznimke pokazuju da se između HDZ-a i Restart koalicije SDP-a vodi mrtva trka, što znači da obje opcije imaju realne izglede da nakon izbora dođu u poziciju onih koji će sastavljati Vladu.

Ankete, međutim, pokazuju i da nitko od njih neće moći samostalno formirati parlamentarnu većinu, nego će potporu morati tražiti u manjim opcijama. HDZ je pritom, potvrde li se ova predviđanja i na izborima, u nešto povoljnijoj poziciji, jer je SDP u Restart koaliciji već okupio etablirane stranke lijevog centra, što mu je znatno smanjilo poslijeizborni koalicijski potencijal. HDZ, s druge strane, može računati na Domovinski pokret, koji prema ovim anketama osvaja više od 15 zastupničkih mandata. U najvećoj stranci dosadašnje parlamentarne većine svjesni su, međutim, da koaliranje s Domovinskim pokretom neće biti nimalo jednostavno.

Ova je stranka, doduše, javno dala do znanja da koaliranje sa SDP-om ne dolazi u obzir, ali pred HDZ je postavila zahtjev na koji ova stranka ne može pristati – da premijer ne bude Andrej Plenković. Iz HDZ-a uzvraćaju da se neće dati ucjenjivati. Teško je sada reći kako će sve izgledati nakon izbora, ali jedno je sigurno, Domovinski pokret neće ostati jedinstven. Riječ je o heterogenoj skupini u kojoj se mogu razaznati tri struje: oni koji ne žele ni s kim, pa ni s HDZ-om, oni kojima je jedina opcija koalicija s HDZ-om i oni koji će koalirati s bilo kime samo da dođu do pozicija. Sigurno je jedino da nitko među njima neće biti za ponovljene izbore, jer nitko neće htjeti ostati bez već osvojena saborskog mandata – uvjeren je jedan visokopozicionirani HDZ-ovac.

Večernjakov sugovornik računa da će HDZ na izborima, zajedno s mandatima iz dijaspore, u Saboru imati 60 ruku, što znači da bi mu do većine trebalo još 16. Uvjeren je da bi njegova stranka u tom slučaju mogla računati na podršku svih osam zastupnika nacionalnih manjina, s time da bi u tom slučaju iz kombinacije ispao dio Škorinih zastupnika koji bi se teško pomirili s koaliranjem s Miloradom Pupovcem i njegovim SDSS-om. Pritom iznosi i zanimljivu tezu da bi se, zlu ne trebalo, pokoji “žetončić” mogao pronaći i u redovima SDP-a, odnosno među SDP-ovim kandidatima na listama Restart koalicije.

Podjela u redovima koalicije Domovinskog pokreta nakon izbora nije sasvim nerealan scenarij, čemu svjedoče i poruke manjih partnera o ministarstvima na koja računaju i odgovor Škorina suradnika Marija Radića da će među 25 mandata koje planiraju osvojiti manjinski partneri imati svega tri. No u HDZ-ova računica ipak ima ozbiljne nedostatke. Prije svega, nejasno je zašto računaju na potporu svih manjinskih zastupnika, kada Pupovac jasno poručuje da njegovu SDSS-u opcija nije ni suradnja s Domovinskim pokretom ni većina koju bi činili prebjezi iz tog pokreta. SDSS-u, kaže Pupovac, iskustvo pretrčavanja kakvo je bilo u protekle četiri godine nije bilo dobro niti je stranka za to imala razumijevanja.

Želi li sastaviti Vladu, HDZ će, dakle, dodatne ruke morati tražiti i u drugim strankama, prije svega u Mostu. No ta politička opcija ovih dana vrlo glasno poručuje da joj ni SDP ni HDZ nisu opcija, a manjinsku bi vladu podržala samo ako se raspiše referendum o izbornom zakonu na pitanjima iz inicijative “Narod odlučuje”. U Mostu su, naravno, svjesni da ni jedna ni druga velika stranka neće pristati na takav referendum, koji bi doveo do instantnog pada vlasti i raspisivanja izbora po novim pravilima, kakva ne odgovaraju ni HDZ-u ni SDP-u.

Most je, doduše, i ranije tvrdio da neće ni s jednom ni s drugom velikom strankom, a njegov čelnik Božo Petrov to je čak i ovjerio kod javnog bilježnika pa je dva puta koalirao s HDZ-om. Ovaj put, međutim, zvuče sasvim ozbiljno kada tvrde da im je namjera iz opozicije graditi novu priču za iduće izbore i konačno trajno razbiti “duopol HDZ-a i SDP-a”. U tom smjeru išla je i izjava Marije Selak Raspudić, prve na Mostovoj listi u prvoj izbornoj jedinici, koja je sučeljavanje na HRT-u završila porukom Tomislavu Tomaševiću iz platforme Možemo!

– Mislim da imate krasne zelene politike i neke druge politike zbog kojih ću rado, bez obzira na ova razilaženja, koalirati s vama ako se nađemo zajedno u Saboru – kazala je Selak Raspudić, što bi značilo da će Most učiniti sve da bi oslabio utjecaj velikih stranaka kako na desnom tako i na lijevom centru i Hrvatskoj dugoročno priskrbio temeljitu promjenu političke scene jačanjem novih opcija s obiju strana političkog spektra.

Usprkos ovakvim porukama, ne treba do kraja odbaciti ni mogućnost da Most podupre manjinsku vladu Restart koalicije. Riječ je o staroj priči o potencijalnoj projektnoj suradnji, u kojoj bi Most progurao neke svoje politike podupirući SDPovu koaliciju koja nakon izbora računa na potporu gotovo svih zastupnika izvan HDZ-a i Domovinskog pokreta. O suradnji s Mostom, neslužbeno, ni u SDP-u nemaju svi a priori negativan stav, no Večernjakov analitičar Dragan Bagić sumnja u ovakav poslijeizborni rasplet.

– Zbog čega bi zastupnici manjina išli u aranžman u Vladi koja ovisi o podršci Mosta, posebno kad se u obzir uzme Mostov zahtjev izmjena izbornog zakona koje ograničavaju mandate manjinskih zastupnika? Što se tiče HDZ-ove računice o 60 mandata koje će osvojiti s dijasporom,
Bagić smatra kako ona nije nerealna, s tim da bi taj broj mogao biti i za jedan ili dva mandata manji. Nerealnim ne smatra ni scenarij u kojem bi nakon izbora došlo do raspada Domovinskog pokreta. Upozorava, međutim, kako je neizvjesno koliko bi zastupnika te opcije bilo spremno ući u većinu sa SDSS-om.

– Možda u HDZ-u imaju bolju procjenu strukture tih ljudi, ali činjenica je da je nemali broj njih cijelu svoju političku poziciju gradio na napadanju SDSS-a i Milorada Pupovca osobno. Teško mi je procijeniti koliko bi ljudi iz Domovinskog pokreta sada moglo pristati na ovu vrstu kompromisa. Nejasno je kako bi to objasnili svojim biračima – kaže Bagić.

Što se tiče Restart koalicije, Bagić smatra da je njihov glavni problem mali bazen za koaliranje. Iako je iz koalicije Možemo! jasno poručeno da će učiniti sve da vlast ne preuzme koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta, ovaj analitičar moguće probleme vidi u opcijama na centru na čiju podršku računa Restart. Bagić smatra kako je moguće da će se i koalicija Fokus/Pametno/ Stranka s imenom i prezimenom razići nakon izbora, pri čemu bi se dio njihovih zastupnika vjerojatno radije odlučio na koaliciju s HDZ-om nego s koalicijom okupljenom oko SDP-a.

Analitičarka Ankica Mamić i dalje predviđa da će HDZ biti relativni pobjednik ovih izbora, ali i da će ukupan broj mandata koje će osvojiti biti ispod 60, pri čemu računa da će HDZ u Slavoniji, ali i u Zagrebu ostati na manjoj podršci nego što mu predviđaju ankete. Lošije od predviđanja, uvjerena je, proći će i SDP-ova koalicija i dvije bi opcije kumulativno mogle imati znatno manji broj mandata nego u prijašnjim sazivima. Iako HDZ-u prognozira relativnu izbornu pobjedu, nije sigurna da će ova stranka uspjeti ponovno sastaviti Vladu.

– Domovinski pokret neće biti lako razbiti. To je potpuno drukčija opcija od onoga što je bio Most 2015. godine. Mostovci su u pregovore ušli s dobrim namjerama i bez skrivene agende, dok su iza Škore puno ozbiljniji pregovarači – kaže Mamić.

Pritom je uvjerena da HDZ-u koaliranje s cijelim Domovinskim pokretom nije dobra opcija.

– HDZ ne bi smio koalirati s cijelim Domovinskim pokretom jer su oni previše desno, ne konveniraju Plenkoviću i pitanje je koliko bi takva koalicija uopće potrajala – smatra ova analitičarka. Uz ove izborne prognoze, Mamić procjenjuje da ponavljanje izbora nije nerealna opcija.

Tagovi: HDZ, SDP, Domovinski pokret, Miroslav Škoro, Milorad Pupovac, Restart koalicija, Marija Selak Raspudić, Možemo!, Dragan Bagić, Ankica Mamić
PROČITAJ I OVO
Krajem 2020. ovršeno 231,6 2 tisuća ljudi s dugom od 17 mlrd kn
OVRHE
Krajem 2020. ovršeno 231,6 2 tisuća ljudi s dugom od 17 mlrd kn
ZAGREB - Krajem prosinca prošle godine u Hrvatskoj je bilo ovršeno 231.602 potrošača, s glavnicom duga od 16,96 milijarde kuna te 15.431 poslovni subjekt, s glavnicom duga od 4,9 milijardi kuna, objavila je u ponedjeljak Financijska agencija (Fina).
Moskovski tužitelji traže 30 dana pritvora za Navaljnog
PRITVOR
Moskovski tužitelji traže 30 dana pritvora za Navaljnog
MOSKVA - Ruski državni tužitelji u ponedjeljak su od suda za kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog zatražili 30 dana pritvora, dan nakon što je uhićen u zračnoj luci u Moskvi pri povratku u zemlju nakon pokušaja trovanja prošlog ljeta.
Božinović: Brojevi su bolji, ali ne želimo riskirati treći val epidemije
PORUKE
Božinović: Brojevi su bolji, ali ne želimo riskirati treći val epidemije
ZAGREB - Božinović je komentirao navode o uvođenju potvrda o cijepljenju koje bi građanima mogle omogućiti putovanja, a naglasio je kako se o tome službeno ne raspravlja.
WHO: Zbog nepravedne podjele cjepiva svijet na rubu katastrofalnog moralnog sloma
UPOZORENJE
WHO: Zbog nepravedne podjele cjepiva svijet na rubu katastrofalnog moralnog sloma
ŽENEVA - Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus rekao je u ponedjeljak da je svijet na rubu "katastrofalnog moralnog sloma" u raspodjeli cjepiva protiv covida-19 pozivajući države i proizvođače da pravednije podijele cjepivo širom svijeta.
FBI provjerava Nacionalnu gardu u Washingtonu zbog straha od napada iznutra
PROVJERE
FBI provjerava Nacionalnu gardu u Washingtonu zbog straha od napada iznutra
WASHINGTON - Američki obrambeni dužnosnici rekli su da su zabrinuti zbog napada iznutra ili druge prijetnje iz redova osiguranja na inauguraciji izabranog predsjednika Joea Bidena, zbog čega FBI provjerava svih 25.000 pripadnika Nacionalne garde koji stižu u Washington na taj događaj, prenose američki mediji.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE