Europski zeleni plan ne spominje turizam, Hrvatskoj treba održivost

Jagoda Munić govorila je o današnjim predvodnicima političke ekologije, o Europskom zelenom planu (Green New Deal), odnosno strategiji Europske komisije čiji je cilj postizanje održivosti europskog gospodarstva s naglaskom na klimu, čistu energiju i učinkovitu uporabu resursa.

Predstavila je, kako je rekla, različite perspektive na taj zeleni plan, kazavši da postoje tehnološke perspektive ili politike, koje smatraju da su tehnološka rješenja najbolja, zatim perspektive koje su zasnovane više na društvenoj pravdi, primjerice zeleno-lijeve perspektive, koje sagledavaju kako se društveni sustav mora kreirati da bi se ostvarilo održivo društvo.

"Nadam se da ono što ćemo mi raditi u Hrvatskoj neće biti samo nužno minimum, koji od nas Europa zahtjeva, što je kod nas česta praksa," istaknula je kazavši da trebamo sagledati koja vrsta razvoja i održivosti Hrvatskoj treba te da je sada dobar trenutak.

Ocijenila je da se nalazimo u velikoj ekonomskoj krizi, koja je posljedica pandemije covida-19, da se ne zna koliko će trajati te da je na ekonomiju kao što je hrvatska, rentijerska ekonomija, koja je zasnovana na turizmu, kao nekoj monokulturi, utjecaj takve pandemije i krize veći nego u zemljama s jačim ekonomijama.

Smatra da je stoga sada trenutak da zastanemo i promislimo gdje želimo biti kao zemlja sljedećih 5, 10 ili 50 godina i kako se želimo razvijati, naglasivši da u osnovi Europskog zelenog plana turizam nije spomenut te da bi u Hrvatskoj bilo dobro razmotriti kako turizam učiniti održivim i sagledati njegov utjecaj na okoliš.

Govoreći o Zelenom planu za Hrvatsku, Munić je naglasila da se s zajedno s građanima želi postići društveni konsenzus, s osnovom u Europskom zelenom planu, te da bi se jače trebalo fokusirati na zelenu reindustrijalizaciju, stvaranje zelenog otpornog gospodarstva i diverzificiranje ekonomskih grana.

Drugi prioritet bi trebao biti razvoj cirkularne ekonomije, koja je kod nas u začecima, jako kasni, pogotovo kada je riječ o politici gospodarenja otpadom. Dodala je da u Hrvatskoj još uvijek ima puno problema s gospodarenjem otpadom.

Navela je da treba razmotriti kako gradove učiniti održivijim, vidjeti kako se na lokalnoj razini radi energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije, uz povećanje energetske efikasnosti u zgradarstvu. U tom kontekstu spomenula je Zagreb, koji ima problema s posljedicama potresa. Munić drži da obnavljanje treba obaviti na što je moguće ekološkiji način, kako bi se smanjio dugoročni utjecaj na okoliš.

Kao jedan od prioriteta navela je i javni promet, korištenje europskih fondova za njegovo poboljšanje, posebice željeznicu, koja je, kaže, manje štetna za okoliš.

Munić je magistrica zaštite okoliša i inženjerka biologije. Direktorica mreže Friends of the Earth Europe sa sjedištem u Bruxellesu, koja je europski ogranak najveće svjetske ekološke mreže Friends of the Earth International od 2017.

Predavanje je održano u organizaciji udruge Drugo more u sklopu programa “Ljeto u Kružnoj.”