Ekstremno topljenje leda na Grenlandu prijeti općim potopom

Ledeni pokrov najvećeg otoka na svijetu sadrži dovoljno smrznute vode da podigne razinu oceana za šest metara na planetu i učestalost ekstremnog topljenja na tom području raste u zadnjih 40 godina.

Iako je Grenland jedno od mjesta u svijetu koje klimatolozi najviše proučavaju, istraživanje objavljeno u ponedjeljak prvo je koje se koristi satelitskim podacima kako bi se otkrilo stanjivanje ledenog pokrova.

Prema podacima dnevnika Nature Communications u protekla četiri desetljeća, gubitak zbog topljenja narastao je za 21 posto.

Prema podacima Europske svemirske agencije, ledeni pokrov izgubio je 3,5 bilijuna tona leda od 2011. čime je proizvedeno dovoljno vode da se u svijetu podigne razina oceana i da zajednice koje žive u samom priobalju budu u visokoj pripravnosti zbog opasnosti od poplava.

Trećina izgubljenog leda u posljednjoj dekadi dogodila se u dva protekla vruća ljeta - u 2012. te u 2019. godini.

Snimke pokazuju znatnu godišnju varijaciju u topljenju leda i u kombinaciji s podacima o temperaturama pokazali su da su toplinski udari sve veći glavni uzrok gubitka leda - više od porasta globalnih temperatura.

"Kao što smo vidjeli u drugim dijelovima svijeta, Grenland je krajnje ranjiv na porast ekstremnih vremenskih događaja", kaže Thomas Slater, voditelj studije iz Centra za polarno promatranje i izradu modela sa Sveučilišta u Leedsu.

"I kao što se zagrijavanje povećava, za očekivati je da će se topljenje na Grenlandu događati češće", kaže Slater.

Predviđanje koliko će topljenje na Grenlandu pridonijeti rastu razine mora škakljivo je za znanstvenike koji moraju uračunati i povećanje topljenja drugih ledenjaka.

Kako se zagrijavaju oceani i voda širi, i to pridonosi rastu razine mora.

Autori studije objavljene u ponedjeljak rekli su da su im satelitski podaci omogućili da brzo i točno procijene koliko je led na Grenlandu izgubio u rečenoj godini te da to preračunaju u rast razine mora.

"Procjene modela govore da će ledeni pokrov na Grenlandu pridonijeti između 3 do 23 cm globalne razine porasta mora do 2100.", kaže suautorica studije Amber Leeson s britanskog Sveučilišta Lancaster.

"To će nam omogućiti bolje razumijevanje kompleksnog procesa topljenja leda... i omogućiti nam bolje procjene budućih rasta razine mora", kazala je.