DORH istražuje curenje informacija o istrazi u aferi mikroskop

"Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu provodi izvide zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje iz članka 307.a Kaznenog zakona, radi utvrđivanja identiteta nepoznatog počinitelja te prikupljanja činjenica i dokaza potrebnih za donošenje meritorne državnoodvjetničke odluke.

Izvidi se provode vezano uz javno objavljene podatke i informacije koji se odnose na istragu Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu protiv osam fizičkih osoba, uključujući bivšeg ministra zdravstva i odgovorne osobe dviju zagrebačkih bolničkih ustanova te dvije pravne osobe zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca", objavio je DORH.

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković jučer je izjavio da objavljivanje informacija iz istrage "nije normalno". "Kakvo je to ponašanje? Svi iskazi, sva imena, sve informacije su u medijima. To je protuzakonito i nečuveno. Ovo je tipičan primjer onoga što gledamo zadnjih 30 godina u pravosuđu, to nije normalno", rekao je.

Podsjetimo, Lex AP je izglasan u ožujku ove godine, a radi se o izmjenama Kaznenog zakona kojima se uvodi novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.

Kod novog kaznenog djela, curenja informacija iz sudskih istraga, odnosno neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa, zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu. I dok oporba u tome vidi zastrašivanje medija, vladajući to opovrgavaju.

Počinitelj, kako je propisano, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da novinari ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić donio je odluku da je USKOK, a ne Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), nadležan za slučaj povezan s ranije pritvorenim bivšim ministrom zdravstva Vilijem Berošem.

USKOK je u petak priopćio da su zbog sumnje u korupciju uhićeni bivši ministar zdravstva i potpredsjednik vlade Vili Beroš, predstojnik zagrebačke Klinike za neurologiju KBC Sestre milosrdnice i član uprave jedne zagrebačke poliklinike Krešimir Rotim te poduzetnik Saša Pozder. Europsko javno tužiteljstvo (EPPO) objavilo je istog dana da je pokrenulo istragu protiv Beroša i još sedam osoba. Mediji su otkrili da su među osumnjičenima i Hrvoje Petrač te njegova dva sina - Nikola, koji je zajedno s ocem i dalje nedostupan hrvatskom pravosuđu, te Novica, koji se predao u nedjelju navečer.

USKOK-ova istraga pokazala se puno užom u usporedbi s istragom EPPO-a. Naime, USKOK je sumnjičio samo Beroša, Rotima i Pozdera, dok je EPPO proširio opseg istrage na ukupno osam osoba. USKOK je priopćio da Beroša ne tereti za primanje mita, već za trgovinu utjecajem, naglašavajući kako je mito primila druga osoba.

EPPO je također iznio mnogo ozbiljnije optužbe protiv Beroša, navodeći kako postoji osnovana sumnja da je u više navrata primio po 25.000 eura, ukupno 75.000 eura, u sklopu kriminalne organizacije. Zauzvrat je, kako su naveli, odobravao nabavu operacijskih mikroskopa po neosnovano uvećanim cijenama te osiguravao sredstva za financiranje tih javnih nabava, koja prethodno nisu bila osigurana.