Đikić: Broj mrtvih u posljednjih petnaest dana je alarmantan

- Svi podaci ukazuju da smo vjerojatnije još uvijek na uzlaznom dijelu većeg jesensko-zimskog vala pandemije. Upravo radi toga trebamo biti vrlo pažljivi i dobro se pripremiti tehnologijama, mjerama, zdravstvenim sustavom i pravilnim komuniciranjem na dugotrajniju borbu s ovim virusom. O tome je vrlo argumentirano govorila Angela Merkel u svom obraćanju”, kaže prof. Đikić za HRT i dodaje da nemamo kontrolu nad ovom panedmijom jer se virus “širi puno brže nego što nam govore podaci/ brojevi testiranja”.

– Čak i stručni epidemiolozi u Hrvatskoj ukazuju da s postotkom pozitivnih slučajeva iznad 30% u odnosu na testiranje, naši podaci ne mogu biti vjerodostojni i stoga je veliki oprez opravdan”, kaže Ivan Đikić.

Izjave pojedinih znanstvenika o tome da smrtnost nije uvećana ove godine ili da smo već prošli vrhunac pandemije u Hrvatskoj ili smo barem upravo usred njega, smatra opasnima.

– Izjave pojedinih znanstvenika te vrste, posebno kada dolaze od osoba i Znanstvenog savjeta Vlade RH, su vrlo opasne jer nisu bazirani na točnim podacima i zbunjuju građane, a posljedično doprinose i širenju zaraze, kaže Ivan Đikić.

Ovoga trenutka mnogo zemalja kreće u djelomični ili potpuni lockdown, ali ne i Hrvatska. Takav pristup prof. Đikić već je nekoliko puta komentirao, s njime se ne slaže, a ne slaže se ni dalje.

– Hrvatska je danas među zemljama Europe s najliberalnijim pristupom. Posljedice toga su nekontrolirano i veliko širenje virusa, pretrpanost zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih (10 puta viša smrtnost nego u proljeće).

Umjesto da Vlada RH objavi jasno da je to naša službena strategija i da preuzimamo te rizike, mi pokušavamo uvjeriti građane da to nije istina i da mi koristimo pravilne mjere koje smanjuju širenje zaraze, no, brojevi nas demantiraju iz dana u dan. Medijske izjave i podaci se prilagođavaju politici što je upravo suprotno onome sto smo radili u proljeće. Tada smo bili uspješni jer smo pratili znanost i točne podatke, kaže profesor i dodaje:

– Neophodno je uvođenje novih restriktivnih mjera koje su već pokazale uspjeh u Hrvatskoj, a ne bi trebalo plašiti ljude policijskim satom. Situacija je teška jer javni podaci govore o brojnim nedostacima u organoizaciji zdravstvenog sustava, prenatrpanosti bolnica i teškim odlukama koje liječnici moraju donositi. Zdravstvenom sustavu u ovoj situaciji može se pomoći, govori Đikić i nastavlja:

– Boljom organizacijom i jasnom odgovornošću, boljim financiranjem i opremom.

Najveći problem je premorenost i nedostatak liječnika specijalista i zdravstvenih radnika. Oni trebaju biti plaćeni za prekovremeni rad, požrtvovanost i gubitak svojeg normalnog življenja s njihovim obiteljima.

Prof. Đikić upozorava da mnogi od zdravstvenih radnika žive izolirani i izvan svojih smjena u bolnicama jednostavno zato što žele zaštititi svoje obitelji od virusa kojemu su izloženi u smjenama u bolnicama i dodaje da usprkos svim nedostacima sustava u Hrvatskoj, glavnu snagu imaju i teret snose upravo požrtvovni liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici tijekom ove Covid-19 krize.

Nitko naglas nikada nije rekao da je Hrvatska preuzela švedski model borbe s pandemijom, ali mjere koje imamo jesu među najliberalnijima.

– Švedski model može umanjiti širenje pandemije ako je konzistentan i iskreno komuniciran prema građanima koji ga se onda pridržavaju. Međutim, na taj način nećemo dostići kolektivni imunitet kako se predviđalo. Švedska ima opet ozbiljan drugi val, a broj umrlih je nekoliko puta veći nego u susjednim zemljama. To je preuzeti rizik takvih mjera, kaže profesor Ivan Đikić.

– Naše mjere nisu djelotvorne u ovoj fazi pandemije. Osim toga, mjere nisu dobro komunicirane i građani su zbunjeni. Zbog svega toga podaci o broju zaraženih, oboljelih i umrlih nam kontinuirano rastu. Danas je u Hrvatskoj 1.049 umrlih. U zadnjih 15 dana imamo značajno povećanje broja umrlih (preko 500) što sve zajedno predstavlja skoro 50% svih umrlih od Covid-a19 u Hrvatskoj. Samo u posljednjih 15 dana 50% umrlih. Govore li ti podaci nešto Vladi RH? Zar to nije alarmantno, pita Đikić.

– Ako se ne uvedu nove mjere, ti brojevi će i dalje rasti. Pitanje je koji broj umrlih će Vlada tolerirati uz ovakav liberalni pristup? Mnogi epidemiolozi i stručnjaci u Hrvatskoj opravdano traže ozbiljnije mjere no nažalost njih se ne sluša. Ponovit ću, kad god politički interes nadvlada struku, gubici od ovog virusa su ogromni. Broj od oko 250.000 umrlih u Americi je vrlo tragičan primjer takvog djelovanja, nastavlja i dodaje da je često slušana fraza da Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown, po njemu, čista demagogija bez ikakvih prezentiranih podataka, a koristi za plašenje javnosti iz političkih, a ne ekonomskih razloga.

No, prije potpunog lockdowna tu je dijapazon mjera koje se mogu uvesti, smatra.

– Prije nego dođemo do faze potpunog lockdowna imamo preko 20-tak pravilnih mjera koje smo već trebali postepeno uvoditi. Primjerice, prva mjera je zatvoriti noćne klubove i noćne barove. Kako možemo opravdati da noćni klubovi još nisu zatvoreni? Znamo da su tijekom ljeta noćni klubovi bili izvor 25% širenja sve zaraze i nismo ih zatvorili. Zašto? Ako su noćni klubovi baza ekonomije neke zemlje onda je stvarno nešto krivo u toj zemlji. Pravilnim mjerama možemo ograničiti štete u gospodarstvu. Najveća opasnost za gospodarstvo je nekontrolirano širenje virusa i ulazak u tvornice, radna mjesta i zatvaranje gospodarstva zbog prodora virusa u firmama. Takav gubitak kontrole nad ovim virusom će posljedično dovesti do većih ekonomskih gubitaka nego dobro planirani restriktivni plan s poštednim djelovanjem na ekonomiju. O tome govore i stručni podaci ekonomista.

– Očigledno je da Covid-19 nije samo respiratorna bolest nego i sistemska , zahvaća gotovo sve organe, endotelne stanice, dovodi do stvaranja ugrušaka u krvnim žilama. Velika je nepoznanica zašto manji broj osoba koje su preboljele bolest imaju produženo trajanje simptoma tzv. kronične recidive. Potrebno je puno više studija o tim pitanjima, a stoga i oprez pri medijskoj prezentaciji ovih ozbiljnih tema, govori Đikić.

Dosadašnje mjere poput nošenja maski i pranja ruku, distance, pokazale su studije, mogu nas zaštititi.

– Mogu nas zaštiti i preko 80-90 % prema studijama. Stoga nosite maske, držite higijenu i izbjegavajte okupljanja- to su vrlo važne preporuke u borbi protiv covid-19, govori Đikić za HRT