Desničarski FPÖ pobjednik izbora u Austriji

Prema prvim rezultatima, koji se temelje na prebrojanim glasovima a koje je objavio austrijski javni servis ORF, FPÖ je osvojio 29,1 posto glasova i time po prvi put postao najjača stranka u austrijskom parlamentu.

Vladajuća Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP) je pretrpjela veliki gubitak glasova u usporedbi s posljednjim izborima i s 26,3 posto osvojila 11,1 posto manje nego prije četiri godine.

Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) je s 20,6 posto osvojila jedan od najslabijih rezultata u svojoj povijesti. Stranka Zeleni, koja se trenutno nalazi u koalicijskoj vladi na saveznoj razini s narodnjacima, je ostvarila 8,6 posto a liberalna stranka Neos 8,8 posto.

Ostale stranke, poput Komunističke stranke Austrije, nisu uspjele prijeći izborni prag od četiri posto.

Iako bi se rezultati, zbog činjenice da još nisu prebrojani mnogi glasovi u većim gradovima u kojima FPÖ tradicionalno ne uživa najveću podršku, mogli promijeniti tijekom izborne večeri, analitičari već sada polaze od kompliciranog sastavljanja vlade.

ÖVP je doduše prije izbora izrazila otvorenost za suradnju sa slobodnjacima, s kojima su već bili u koaliciji na saveznoj razini, ali samo pod uvjetom da predsjednik FPÖ-a Herbert Kickl, koji je poznat po svojim ekstremističkim stavovima, ne uđe u vladu.

Polazi se od toga da FPÖ, čiji je kandidat Kickl najavljivao da će postati „narodni kancelar“, pojam koji se do sada pripisivao jedino Adolfu Hitleru, neće pristati na uvjete narodnjaka. S obzirom na to da su ostale stranke najavila kako ne žele ulaziti u koaliciju sa slobodnjacima, izgledna je jedino koalicija narodnjaka i socijaldemokrata u kombinaciji s Neosom ili Zelenima.

6,3 milijuna građana Austrije s pravom glasa je moglo do 17 sati dati svoj glas. U oči upada i velik broj birača koji su svoj glas dali pismenim putem.

Posljednje četiri godine Austrijom je vladala koalicija narodnjaka i zelenih s kancelarom Karlom Nehammerom na čelu vlade.

Austrijski predsjednik Alexander van der Bellen je najavio da neće podržati stranke koje su "duboko antieuropske i koje podržavaju ruski rat protiv Ukrajine" aludirajući time na FPÖ. Van der Bellen može teoretski mandat za sastavljanje vlade dati i narodnjacima ako smatra da imaju izgleda za sastavljanje stabilne vlade.

Slobodnjaci su se nakon tzv. Ibiza afere zbog koje se raspala narodnjačko-slobodnjačka koalicijska vlada Sebastiana Kurza, relativno brzo oporavili i to prije svega stajanjem na stranu protivnika zaštitnih mjera tijekom pandemije koronavirusa, negiranjem klimatskih promjena, ali i zaoštravanju svoje antimigracijske politike.