"Višestruko je korisno da se taj (Dodikov) posjet dogodio kako bi otvorio mnoga pitanja kojima se mi sami ovdje bavimo. Republika Hrvatska je značajan partner BiH i činjenica je da ćemo mi ispred nas imati puno sličnih susreta na različitim razinama. To uvelike može pomoći BiH kako se stvari ne bi skrivale pod tepih", rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice vodstva HNS-a BiH u Mostaru.
Vodeći srpski dužnosnik i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prošloga je tjedna razgovarao s predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem u Zagrebu o stanju u BiH i njezinim euroatlantskim perspektivama, problemima u provođenju Daytonskog sporazuma i položaju i pravima sva tri konstitutivna naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka, odnosno o prometnom povezivanju Hrvatske i BiH s posebnim naglaskom na izgradnju novog cestovnog mosta kod Gradiške i pristupnih prometnica, kako je priopćeno iz njihovih ureda.
Posjet su pratile kritike druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića i Željka Komšića, te brojne reakcije bošnjačkih političara, naročito iz redova vodeće Stranke demokratske akcije (SDA), kojoj je na čelu Bakir Izetbegović.
Čović je dodao kako nema nijednog razloga da se Dodik kao legitimni predstavnik srpskog naroda ne bi sastao s bilo kojim u svijetu, pa tako i s vodećim dužnosnicima u Zagrebu.
"Apsolutno sam dao potporu tome susretu", pojasnio je Čović.
On je osudio izjave vodećeg bošnjačkog političara Bakira Izetbegovića, koji je prošloga tjedna Hrvate u BiH nazvao "manjinom kao terorizira većinu (Bošnjake)". Uz to je Izetbegović zaprijetio kako će na sljedećim izborima Bošnjaci nametnuti Hrvatima političke predstavnike i na drugim razinama osim Predsjedništva BiH.
"Kazati da je netko većina ili manjina u BiH, u kojoj kažemo da su Hrvati, Bošnjaci i Srbi tri ravnopravna konstitutivna naroda u BiH je grubo kršenje Ustava BiH", kazao je Čović. On je ocijenio neprihvatljivim najave dijela bošnjačke politike prema kojima bi se i na niže razine vlasti primijenio način izbora hrvatskih predstavnika kakav je primijenjen u slučaju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je izabran glasovima Bošnjaka, ustvrdivši da bi se time potpuno eliminirala ustavna konstitutivnost hrvatskog naroda.
Prošloga tjedna Čović je, sukladno ranije potpisanom sporazumu o izmjenama Izbornog zakona, razgovarao s Izetbegovićem, koji je pak odbio nastavak pregovor o tome uvjetujući to uspostavom Vlade Federacije BiH na temelju rezultata izbora 2018. godine. Potpisu sporazuma o izmjenama Izbornog zakona iz lipnja ove godine, kojim je, uz izbore u Mostaru, definiran i nastavak razgovora o načinu biranja izaslanika za Dom naroda te članova BiH Predsjedništva, nazočili su i predstavnici administracija SAD-a, Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Ureda visokog predstavnika i misije OESS-a.
Čović je pojasnio kako je od svih tih predstavnika dobio potporu da se nastave razgovori na temelju sporazuma kojega je potpisao s Izetbegovićem.
