Čak 78% cijepljenih s nuspojavama bile mlađe žene

Naime, očekivano je da svako cjepivo, kao i svaki lijek, ima neželjenih posljedica kod nekih osoba, ali poanta je da većina nema nikakvih problema, što jamči da će korist od cijepljenja biti značajno veća od moguće štete. S obzirom na to da su cjepiva protiv korone nastala u manje od godinu dana, nije bilo vremena za dugotrajne kliničke studije u kojima bi se moguće pojavile neke nuspojave.

Zato je važno pratiti događanja nakon što su se cijepili milijuni s trenutačno ukupno registriranih 13 cjepiva u svijetu, što posljednja tri mjeseca čine regulatorna tijela koja analiziraju svaku prijavu nuspojava, piše Jutarnji list.

U analizama nuspojava svih cjepiva koja imaju odobrenje za uporabu u EU - a to su Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson - pokazalo se da je najčešće riječ o očekivanim reakcijama poput groznice, umora, povišene temperature, glavobolje, bolova u tijelu, mučnine, zimice i reakcije na mjestu uboda. No, ima i onih specifičnih koje se više povezuju s nekim od spomenutih cjepiva.

Primjerice, jedna od nuspojava može biti alergijska reakcija na sva odobrena cjepiva, od blage poput osipa ili respiratornih problema do anafilaktičkog šoka koji se, prema CDC-ju, pojavljuje kod dvije do pet osoba na milijun cijepljenih što je manje od 0,001 posto.

Također je moguća alergijska reakcija na mRNA cjepiva poput Pfizera i Moderne, a razlog je PEG, odnosno polietilen glikol, tvar u kojoj se nalazi osjetljiva molekula mRNA i omogućava joj da uđe u stanicu. Upravo je moguća alergijska reakcija na neki sastojak cjepiva razlog što se nakon cijepljenja građani moraju zadržati 15 do 20 minuta na mjestu gdje im je moguće pružiti medicinsku pomoć.

Praćenje pacijenata cijepljenih u Izraelu pokazalo je da je među onima koji su dobili Pfizerovo cjepivo bilo šest slučajeva reaktivacije herpes zostera kod pacijenata s autoimunim upalnim bolestima poput reumatoidnog artritisa, vaskulitisa i miozitisa.

Najveća se galama digla oko pojave venske tromboze i trombocitopenije nakon cijepljenja AstraZenecom, i to pretežno kod mlađih žena. Naime, i studije pokazuju da su nuspojave cjepiva kod žena i inače značajno češće. Studija američkog CDC-ja pokazala je da je 78 posto nuspojava prijavljeno kod žena već u prvom mjesecu cijepljenja protiv koronavirusa.

Druga je studija pokazala da su od 16 osoba koje su imale anafilaktički šok nakon cijepljenja, njih 15 bile žene. To je u skladu sa studijom rađenom 2013. o cjepivu protiv svinjske gripe, koja je pokazala da spolni hormoni čine razliku u osjetljivosti na cjepivo između muškaraca i žena.

Naime, estrogen potiče organizam na stvaranje više antitijela, što dovodi do većeg imunološkog odgovora, a onda i do burnijih reakcija.