Buduća crnogorska vlada upitnog roka trajanja

Nakon povijesnog poraza Demokratske partije socijalista (DPS) na parlamentarnim izborima krajem kolovoza, dugogodišnja politička kriza u Crnoj Gori ni izbliza nije riješena. Tri pobjedničke koalicije ušle su u pregovore o formiranju Vlade, ali zbog unutrašnjih sukoba ušlo se u novu vrstu političkog rijalitija u kojoj se nova vlast svakodnevno prepucava između sebe, a nova opozicija stoji po strani i čeka pogodnu priliku da se vrati – odnosno ostane – tamo gdje je već puna tri desetljeća.

Poslije brojnih preokreta, nestranački mandatar Zdravko Krivokapić je ovog tjedna predložio sastav Vlade u kojoj bi većinom bile nestranačke ličnosti odnosno stručnjaci. Iako je najavljivao samo eksperte, Krivokapić je predložio i jednog političara, lidera URA Dritana Abazovića i to za jedinog potpredsjednika Vlade i ministra obrane.

Tom konceptu otvoreno se suprotstavio Demokratski front (DF) koji ima blizu polovine poslanika u novoj većini i smatra da Vladu treba da čine dominantno političari jer su građani za njih glasali na izborima. U DF pitaju, kako u Vladu može Abazović a ne i njihovi lideri?

"Nemam mentora ni u Beogradu niti u Rusiji, a mentor mi nije ni mitropolit Amfilohije", kaže u razgovoru za DW Zdravko Krivokapić, lider koalicije Za budućnost Crne Gore. Nećemo raditi nikakve egzibicije, dodao je.

Iako se čini da će na kraju podržati Krivokapićevu Vladu kako bi se ostvarila konačna smjena DPS-a, iz DF-a već kažu da će ona biti samo na određeno vrijeme, te da Crnu Goru brzo čekaju novi izbori.

„Trebaju nam ljudi koji će provesti reforme bez obzira na političke kalkulacije. Ipak, da bi to uradili, potrebna im je politička stabilnost koju u ovom trenutku neće imati jer nemaju punu podršku od svih stranaka nove većine“, kaže politički analitičar Boris Raonić za DW. „Trebaju nam depolitizacija i departizacija, ali nisam siguran da je Krivokapić ti našao pravu mjeru jer nije u svim ministarstvima planirao samo stručnjake, kako je obećavao. Ipak, Crna Gora je nezrelo političko društvo nerazvijene političke kulture i ovo je vjerojatno maksimum koji je mandatar mogao postići“, dodaje Raonić.

Krivokapić je od DF tražio da mu, umjesto simboličnih 100, daju 200 dana rada Vlade bez kritika. Ipak, problem predstavljaju i nagađanja da bi Krivokapić ubrzo mogao formirati svoju stranku i to baš sa stručnjacima iz Vlade i tako kapitalizirati popularnost na narednim izborima. U tom slučaju još jače bi se sukobio s DF-om jer oni ciljaju na isto biračko tijelo.

„Ta Vlada će stalno biti na klackalici, a od nje se traži da, čak i ako bude uspješna, svoj uspjeh ne pretoči u političku stranku. Ipak, mislim da DF neće odmah rušiti novu Vladu jer nikome sada ne odgovaraju izbori pošto se svi boje eventualne liste na čijem čelu bi bio Krivokapić“, smatra novinar tjednika "Monitor" Zoran Radulović.

Krivokapićev kabinet imati će samo 12 ministarstva jer će neka biti spojena pa ćemo imati i super-resore poput onog u kojem su prosvjeta, kultura, nauka i sport. Osim toga, sigurnosni sektor, odnosno obrana i Ministarstvo unutrašnjih poslova, svakako će pripasti kadrovima bliskim URA.

Kod ostalih kandidata za ministre upada u oči da je dobar dio njih, i pored nespornih stručnih referenci, na ovaj ili onaj način blisko povezan sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) u Crnoj Gori. S njom je još čvršće povezan i sam Krivokapić. „Mandatar očigledno nije mogao otići korak dalje od svojih osobnih preferencija pa je svoju bliskost s crkvom prenijeo u sastav nove Vlade. To je velika greška i mana koju će ova Vlada nositi jer je naprosto neshvatljivo da premijer nije mogao naći među 12 ministara nijednog pripadnika manjina ili više žena“, kaže Raonić.

To što nema predstavnika manjinskih naroda osudila je i opozicija, a Krivokapić je poručio da će ih biti po dubini nove vlasti. DPS tvrdi i da u vlasti nema ni Crnogoraca nego samo pravoslavnih Srba. Raonić kaže da se ovako nešto moglo očekivati jer je SPC na neki način i dobila izbore. „Tako imamo u ovom sastavu Vlade 9 ili 10 ministara koji su pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori. Ipak, brine i jedna vrsta političkog licemjerstva jer mnogi ranije nisu brinuli što u prethodnim vladama uopće nije bilo Srba, a sada su zabrinuti. Očigledno i dalje živimo u etničkim torovima i ne razmišljamo o široj slici“, kaže Raonić.

Ako bude izabrana, Vladu stručnjaka odmah čekaju teški izazovi. Crna Gora trenutno ima preko šest tisuća registriranih zaraženih koronavirusom što je jedan posto stanovništva, a prognozira joj se najveći ekonomski pad zbog korona-krize od svih država regije.

Raonić smatra da predloženi stručnjaci nemaju autoritet za rješavanje zdravstvene i ekonomske krize, a posebno mu je problematično što u novoj Vladi nema ministarstva turizma, koji je strateška privredna grana Crne Gore. Radulović dodaje da dodatni problem predstavlja i politička kriza. „Mi se najteže nosimo s političkom krizom jer nas ona, između ostalog, dovodi u situaciju da jedna polovina Crne Gore nosi, a druga ne nosi maske u zavisnosti od svog političkog opredjeljenja“, kaže ovaj novinar.

„Zdravstvenu krizu ne shvaćamo ozbiljno, a ekonomske još nismo svjesni. Tek za nekoliko mjeseci ćemo platiti sve ono što se akumuliralo dosada. Crna Gora u ovom trenutku ne može preživjeti zimu bez strane pomoći. Predstavnici nove vlasti su rekli da već razgovaraju s međunarodnim financijskim institucijama o pomoći i to je obećavajuće. Bez toga, mi ne možemo prezimiti“, tvrdi Radulović.