Bubaš: U Hrvatskoj nema cijepljenja preko reda

- Ne bih to nazvala cijepljenjem preko veze ili preko reda. Dosad se uglavnom postupalo kako piše u dodatnim smjernicama. Nema cijepljenja preko reda i medicinski neopravdanog cijepljenja. Uvijek se traže osobe koje pripadaju prioritetnim skupinama. Možda je razboritije cijepiti nekoga tko ima teže komorbiditete, a ne možda mladu zdravu osobu koja pripada prvoj skupini. Nema cijepljenja bez medicinske indikacije. Plan je da svatko primi svoju dozu - rekla je Bubaš za HRT.

Komentirajući cijepljenje djelatnika Zračne luke u Zagrebu koji su, kako je primijetio voditelj Branko Nađvinski, tek u sedmoj skupini prioriteta po smjernicama, rekla je da se radi samo o 56 osoba i da to nije masovno cijepljenje. Po njoj bi masovnost podrazumijevala deset puta više ljudi.

- To su ljudi koji su odabrani po nekom prioritetu. Zračna luka je naša najvažnija luka, služila je za repatrijaciju, dopremu zaštitne opreme i funkcioniranje države i turizma. Očito da je netko razmišljao da ta lokacija ne može ispasti iz funkcije. Što vi kao novinar mislite kako bi bilo evaluirano kada bi se tamo netko zarazio, pa se proširi novi soj i zatvori zračna luka na najmanje dva tjedna?, upitala je na što je voditelj primijetio da su i aerodromi u Splitu i Dubrovniku izuzetno važni za južni dio Hrvatske, ali ondje nitko nije cijepljen.

- Ne znamo jesu li i u Splitu i Dubrovniku zatražili cijepljenje, vidjet ćemo. Zračna luka u Zagrebu pripada Zavodu Zagrebačke županije, oni su procijenili da je to prioritet. Županijski zavodi su koordinatori cijepljenja u svojim županijama. Mogu ponekad i ovako nešto napraviti iz određenih, rekla bih, gospodarskih razloga. Mimo plana može se postupiti i kada je u pitanju prirodna katastrofa poput potresa. Nema cijepljenja preko veze. Naputak je tekst ili pisani uradak onoga što se događa na terenu, nije ništa novoosmišljeno. Usudila bih se reći da je ovo medijska hajka. To je normalno postupanje - kazala je Bubaš za HRT.

Polašek je poručio kako treba jasno reći kako Hrvatska nije napravila striktan plan cijepljenja.

- U prethodnih 30 godina se nismo uspjeli obraniti od prolazaka preko veze pa je iluzorno da ćemo to sada - kazao je.

Ivić je ustvrdio kako nije izravno sudjelovao u akciji cijepljenja, već su svi liječnici dostavili spiskove pacijenata na temelju kojih se određuju prioriteti. Dodao je i da njegova majka još uvijek čeka poziv svog liječnika na cijepljenje.

Mnogo govora bilo je o novim pravilima koja su donesena kako bi se spriječila zlouporaba cjepiva i održale liste prioritetnih građana kojima najprije treba ubrizgati spasonosno cjepivo.

- Ovaj postupnik koji vidimo je nešto što se primjenjuje od početka kampanje cijepljenja, ali bez tako tvrdih granica. I do sada smo imali tri faze, u prvoj su korisnici domova za starije i zdravstveni djelatnici, naročito najizloženiji. Ta faza se odvijala nesmetano, vrlo malo je bilo trošenja preostalih doza iz bočica. I osobe iz druge faze, kronični bolesnici i starije osobe pripadaju rizičnim kategorijama. Ovaj dokument jasnije povlači granice unutar pojedinih faza, prema prioritetima koji su bazirani na životnoj dobi. Mlađe osobe koje su kronični, neki i teški bolesnici, dolaze na začelje ovih prioriteta s čime se obiteljski liječnici uglavnom ne bi u potpunosti složili. To je posljedica nedostatka cjepiva. Nadamo se da će to ubrzo biti iza nas i da ćemo moći procijepiti sve kategorije - kazao je Rončević.

Ban Toskić je dodala kako u organizaciji cijepljenja vlada velika zbrka.

- Po planu cijepljenja će se ono vršiti na punktovima, cjepitelji su epidemiolozi, obiteljski liječnici, epidemiolozi... Očekujemo organizaciju punktova po domovima zdravlja. Sva tri doma zdravlja u Zagrebu oformit će punktove, ali velik broj kolega nije zadovoljan. Negdje nisu organizirani adekvatni prostori. Vidjet ćemo u ponedjeljak hoće li to biti u dvoranama, hodnicima, posebnim ordinacijama... Ostaje za vidjeti koliko će osoblja tu biti angažirano. Vlada velika zbrka. Ne samo da je donesena ta odluka, nego i plan i određeni su prioriteti, a sada se one relativiziraju, javnost će preispitivati, DORH provodi istragu... - kazala je.

Pomoćnica Krunoslava Capaka Bubaš na to je uzvratila kako je "osupnuta količinom zbunjenosti" kod kolegice Ban Toskić.

- Nakon dva mjeseca što je plan objavljen, nakon toliko priče, nakon toga da su se pacijenti mogli i trebali naručiti svojim liječnicima obiteljske medicine jer kome će ako ne njima, oni najbolje znaju kako je pacijentu, imaju li dijagnoze, bi li trebali biti ranije na listi. Nemojte dovoditi ljude u situaciju zbunjenosti, ovo je vrlo gledana emisija. Nije mi jasno zašto obiteljski liječnici ne bi cijepili, tako se cijepi i protiv gripe. Cijelu nedjelju sam zvala sve županijske zavode, sve epidemiologe, pitala ih kako je zamišljeno cijepljenje. Paralelno će se cijepiti i u ordinacijama obiteljske medicine i na punktovima. Neki očekuju veće količine cjepiva, neki već imaju mobilne timove. Nitko se tome ne čudi osim vas, a vi ste liječnik obiteljske medicine. Mogli ste i trebali se osjećati pozvani da sastavite smjernice da se usuglasimo. Možete napisati stručni tekst, a ne čekati da se sve servira. Ne znam kako bi netko mogao organizirati rad u vašoj ordinaciji bolje od vas samih - rekla je Bubaš.

Toskić je odgovorila kako ni ona niti udruga koju vodi nikada nije rekla da liječnici obiteljske medicine ne žele sudjelovati u cijepljenju.

- Uporno ukazujemo na moguće probleme i da se definiraju plan i kriteriji. To govore brojni moji kolege. Ne pada mi na pamet da nekom drugom kolegi iz druge struke govorim što mu je posao. Zar je moguće da bi liječnici obiteljske medicine trebali preuzeti organizaciju, provedbu, smjernice za cijepljenje? To je posao epidemiologa - rekla je.

Polašek je, komentirajući prepirku dviju liječnica, rekao kako to nije sukob između epidemiologa i liječnika obiteljske medicine nego razmirica.

- Epidemiologija treba dizajnirati planove, a obiteljska medicina mora sudjelovati u provedbi. Šansa da napravimo smjernice bez liječnika obiteljske medicine znači da ćemo sigurno pogriješiti jer nećemo dobro odabrati bolesnike. Na djelu je manja neusklađenost - rekao je.

Rončević je prokomentirao kako nakon donošenja novog postupnika nema nikakvih dilema tko treba primiti cjepivo, a odgovorio je i na pitanje što misli o kontroverzama oko cijepljenja osoba starijih od 65 godina s cjepivom AstraZenece.

- To što se nazivalo preporukama oko AstraZenece, radi se o tome da je javnost bila senzibilizirana na podatke ispitivanja cjepiva gdje je navedeno da nije dovoljno ispitano. Htjeli smo dočekati trenutak kada će doći do rješenja tih dilema tako da se sačeka takav dokument o cjepivu i da se radije odaberu neke ostale prioritetne skupine koje su mlađe životne dobi. Sada je sve jasno definirano ovim postupnikom i nema razloga da se ikakva promjena u tom planu izražava. Cijepit ćemo ljude starije od 65 godina sa svim dostupnim cjepivima. Prioritet je cijepljenje starijih - poručio je.

Ivić je kazao kako se može prigovoriti AstraZenecinom cjepivu, ali i da je ono učinkovito u onome što je najvažnije.

- Svrha je cjepiva da spriječi pojavu bolesti i umiranje, tu su sva dosad odobrena cjepiva učinkovita. Ti detalji, je li imunogenost kod starijih veća ili manja, to je nebitno, bitno je da ljudi budu zaštićeni od teške bolesti i tu su sva cjepiva jednaka. Ne postoji razlog da se odustaje od cjepiva, pogotovo sada kada nemamo toliko cjepiva, a što više čekamo više će ljudi oboljeti i umrijeti - rekao je Ivić.

Ban Toskić otkrila je kako joj telefoni u ordinaciji stalno zvone, a ljudi i dolaze kako bi se raspitali koje je cjepivo najbolje ili najsigurnije.

- Nitko od mojih kolega ne može se postaviti da mi vještačimo mišljenje WHO-a, Vlade, HALMED-a... Ako je HZJZ prihvatio AstraZenecu, onda smo i mi, ali govorimo ljudima da imaju pravo na izbor ako ćemo imati dovoljno cjepiva - kazala je, dok je Polašek rekao kako je jedina zamjerka ruskom cjepivu Sputnjik V što metodološki nije ispitano prema pravilima EU, no da treba razmotriti mogućnost pregovora s Rusima. Podsjetio je da su neke zemlje članice EU, poput Mađarske, uspjele zaobići pravila Europske agencije za lijekove. Dr. Ivić na to se nadovezao rekavši kako rusko cjepivo smatra sigurnim.

- Da ste me u 11. ili 12. mjesecu pitali bio bih suzdržan, ali sada bih se cijepio s ruskim cjepivom. Ono je prošlo treću fazu, provjereno je i vrlo kvalitetno. Besmisleno je rangirati cjepiva, sva imaju minimum nuspojava i sva su učinkovita u bitnome. Sve su drugo nijanse koje služe za zabavu. Ovo je masovna bolest, a mi se rasplinjujemo oko detalja - rekao je.

Bubaš nije htjela odgovoriti može li Hrvatska odobriti rusko cjepivo, rekavši kako bi bilo neozbiljno od nje da to kaže jer se radi o strateškoj odluci koja će se donijeti tamo gdje joj je mjesto.

Govorilo se i o ublažavanju mjera, a Polašek je poručio kako i tu treba voditi računa o prioritetima.

- Svakako epidemiološka situacija omogućava ublažavanje mjera, ali treba voditi računa o prioritetima. Prijetnja je daleko od toga da bismo rekli da je prošla, pogotovo zbog dinamike cijepljenja. Pojava britanskog soja, a može se očekivati i zarazniji južnoamerički, predstavlja novu prijetnju koja bi mogla negativno utjecati. Nije vrijeme za ozbiljnije popuštanje. Znamo iz iskustva da epidemija, kada se zahukta, treba dugo da ju se zaustavi - rekao je.

Pojavilo se i pitanje što ako osoba koja nema simptoma, a zaražena je, primi cjepivo.

- Moguće je da se zaražena osoba cijepi, ne možete za svakog čovjeka znati je li u inkubaciji, ali to ne predstavlja naročit problem jer mi i nakon cijepljenja dolazimo u kontakt s virusom - rečeno je.

Naposljetku, Bubaš je otkrila kako HZJZ zasad nema jasne podatke o prokuženosti hrvatskih građana, no da se upravo radi na serološkom istraživanju koje bi na temelju nekoliko tisuća uzoraka trebalo odgovoriti na to pitanje.

- Važno je da ljudima ne stvaramo nesigurnost hoće li se cijepiti ili ne, trebaju se cijepiti s onim što prvo dođe pod ruku - poručila je za kraj.