GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

BiH će isporučivati granate za ukrajinsku vojsku?

BiH će isporučivati granate za ukrajinsku vojsku?
STRELJIVO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.02.2023 / 13:05
Autor: SEEbiz / Deutsche Welle
SARAJEVO - Zbog intenzivnih borbi u Ukrajini raste potreba za streljivom različitog kalibra koja može biti proizvedeno i u BiH. Bi li politika mogla biti prepreka?

Prema izvorima New York Timesa, Bosna i Hercegovina (BiH), Srbija i Rumunjska su neke od zemalja u kojima posrednici iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nastoje nabavljati granate za ukrajinsku vojsku.

„Zbog velikog dnevnog utroška streljiva – procjene su da ukrajinska vojska dnevno troši oko 6.000 granata velikog kalibra na 1.500 km dugoj fronti – raste potreba za nabavkom streljiva svih kalibara, posebno 155 mm“, kaže za DW vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Radi intenzivnih borbi, i Ukrajina i Rusija najviše trebaju streljivo 152 mm (ruski standard) i 155 mm (zapadni standard), kaže Ahatović, naglašavajući da je takvo streljivo moguće proizvoditi u BiH.

„Bivša JNA je u BiH investirala 2,4 milijarde dolara u namjensku industriju. Godišnji kapacitet proizvodnje artiljerijskog streljiva u BiH bio je oko 38.000 komada velikog kalibra, u Srbiji 42.000 komada. Ostale republike u sastavu bivše Jugoslavije su proizvodile dosta manje tog streljiva“, ističe sugovornik DW-a.

U BiH je poslije rata obnovljena namjenska industrija, ali postojeći kapaciteti još nisu na razini prijeratnih. Za proizvodnju značajnijih količina streljiva velikog kalibra potrebne su dodatne investicije, posebno u proizvodne pogone.

„Važno je napomenuti i da je radna snaga u BiH jeftinija u odnosu na zapadnu i da u BiH već postoje značajne sirovine za proizvodnju“, podsjeća Ahatović.

Činjenica je da je jedna od razvijenijih grana privrede u BiH upravo namjenska industrija i da je većina proizvodnje namijenjena za izvoz, kaže za DW glavni i odgovorni urednik portala Klix.ba Semir Hambo. „Ta proizvodnja još uvijek ne podrazumijeva visokosofisticirane proizvode poput dronova, i uglavnom se radi o streljivu različitog kalibra“, kaže Hambo.

Navodi iz New York Timesa nisu bez temelja. „Kako su glavni kupci streljiva iz BiH, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Turska, Srbija i tako dalje, itekako je moguće da putem posredništva proizvodi iz BiH završe u Ukrajini, kako je to objavio i New York Times", kaže sugovornik DW-a.

„BiH za svoje potrebe ne treba toliko masovnu proizvodnju i svakako većina proizvedenog streljiva ide na strana tržišta. S tim u vezi u Federaciji BiH postoji nekoliko fabrika, poput onih u Vogošći (Pretis), Goraždu (Pobjeda Tehnology, Unis Ginex), Konjicu (Igman) ili Novom Travniku (Bratstvo Novi Travnik)“, kaže Semir Hambo.

Većina namjenske industrije u BiH koncentrirana je u Federaciji BiH, dok se manje količine vojne opreme proizvode u Republici Srpskoj (RS). Streljivo, osobno naoružanje i oklopna vozila proizvode se u Tehničko-remontnom zavodu u Bratuncu, te ispostavi ovog poduzeća u Bijeljini.

Profesor sigurnosnih znanosti na Banjalučkom fakultetu Duško Vejnović napominje da je izvoz streljiva, vojnog naoružanja i druge ratne opreme reguliran Zakonom o kontroli vanjskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene.

Prema tom Zakonu, Ministarstvo vanjske trgovine i gospodarskih odnosa u Vijeću ministara BiH nadležno je za izdavanje dozvola za izvoz streljiva, uz prethodnu suglasnost tri ministarstva – Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva obrane BiH. Ministarstvo vanjske trgovine, po potrebi, može tražiti mišljenje i drugih organa i institucija BiH, kaže Vejnović za DW. „Takav zahtjev može biti upućen i Predsjedništvu BiH, odnosno Državnom parlamentu, a zna se kako se donose odluke u tim institucijama“, napominje Vejnović.

„Bez obzira na to radi li se o izvozu streljiva ili naoružanja iz Federacije BiH ili RS-a, tome treba pristupati pažljivo, uvažavajući stavove svih nadležnih predstavnika u institucijama vlasti. BiH je složena država pa bi i u ovom segmentu trebalo voditi računa o različitim političkim interesima“, kaže sugovornik DW-a. Vejnović naglašava da bi „pogrešne odluke“ u vezi s eventualnim izvozom streljiva i druge vojne opreme u Ukrajinu mogle dodatno zakomplicirati političke pa i međunacionalne odnose u BiH. „Zato bi bilo najbolje da se BiH u ovom slučaju drži po strani“, kaže banjalučki profesor.

Rusija je 2015. godine „savjetovala" BiH da ne prodaje oružje Ukrajini, a u tome je imala podršku bivšeg člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića. On je tada govorio da bez podrške međunarodne zajednice, u zemlje u kojima je u tijeku sukob,BiH ne bi trebala izvoziti oružje i streljivo.

No, međunarodne okolnosti danas su bitno drugačije. „Ukrajina je žrtva otvorene ruske agresije, a zapadne zemlje, odnosno Europska unija i NATO, od svojih saveznika, uključujući BiH, očekuju jasan i usklađen stav – nedvosmislenu osudu ruske agresije i podršku Ukrajini“, kaže vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Prema podacima Vanjsko-trgovinske komore BiH, na listi zemalja u koje je BiH prošle godine izvozila streljivo i drugu vojnu opremu je (na osmom mjestu) i Savezna Republika Njemačka.

Tagovi: granate, ukrajinska vojska, Pretis, Pobjeda Technology, Unis Ginex, Semir Hambo, Nedžad Ahatović, namjenska industrija u BiH
PROČITAJ I OVO
Milanović: Hrvatska je ostala danas bez još jedne neovisne institucije
PREDSJEDNIK
Milanović: Hrvatska je ostala danas bez još jedne neovisne institucije
ZAGREB - Nakon što je Ivan Turudić danas preuzeo dužnost glavnog državnog odvjetnika oglasio se Ured predsjednika Republike. U priopćenju je navedeno da je Hrvatska danas ostala bez još jedne neovisne institucije.
Turudić najavio prve poteze
NAJAVE
Turudić najavio prve poteze
ZAGREB - Novi glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, izabran saborskom većinom još u veljači, danas je preuzeo dužnost od svoje prethodnice Zlate Hrvoj-Šipek. Održao je i konferenciju za novinare na kojoj je govorio o prvim potezima.
Hodžić o Pupovcu i DP-u: Ne smije biti podobnih i nepodobnih
PORUKE
Hodžić o Pupovcu i DP-u: Ne smije biti podobnih i nepodobnih
ZAGREB - Armin Hodžić, zastupnik bošnjačke nacionalne manjine i partner vladajuće većine, gostovao je u Novom danu N1 televizije gdje je komentirao preuzimanje dužnosti glavnog državnog odvjetnika od strane Ivana Turudića.
Migracija kao sredstvo ruskog hibridnog ratovanja
PRITISCI
Migracija kao sredstvo ruskog hibridnog ratovanja
BERLIN - Neregularna migracija preko Bjelorusije i Rusije gotovo se nije odvijala u zimskom razdoblju. Ali sada brojke ponovo naglo rastu. Za sigurnosne stručnjake riječ je o “hibridnom ratovanju”.
Izrael odgovorio na Hamasov napad
ODGOVOR
Izrael odgovorio na Hamasov napad
RAFAH - Hamasovo ministarstvo zdravstva objavilo je da su deseci ljudi ubijeni ili ozlijeđeni u eksploziji u izbjegličkom kampu na području Rafaha.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE