GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Zašto prijedlog o isključenju Rusije iz Swifta izaziva podjele?

Zašto prijedlog o isključenju Rusije iz Swifta izaziva podjele?
PODJELE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.02.2022 / 08:07
Autor: SEEbiz / H
LONDON - Britanija predlaže da se Rusiji zbog napada na Ukrajinu blokira pristup platnoj mreži Swift, ali europske zemlje oklijevaju, a tome nije sklon ni SAD, dok kritičari upozoravaju na ekonomske posljedice i upitnu efikasnost te kaznene mjere.

"Britanija želi da se Rusiji blokira pristup Swiftu, ali mi ga, nažalost, ne kontroliramo. To ne može biti unilateralna odluka", izjavio je za BBC britanski ministar obrane Ben Wallace.

Isključenje Rusije iz sustava koji koriste tisuće banaka nanijelo bi težak udarac ruskom bankovnom sustavu, uskraćujući bankama pristup novcu.

Vlade mnogih drugih zemalja strahuju pak da bi naštetilo i njihovom gospodarstvu i tvrtkama jer bi izazvalo velike poremećaje u, primjerice, nabavi ruske nafte i plina.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je u petak da bi isključenje trebalo biti "posljednja opcija", a Njemačka je prijedlog otklonila.

Neki zastupnici u američkom Kongresu traže zabranu, ali predsjednik Joe Biden izjavljuje da je više naklonjen drugim kaznenim mjerama, ponajprije zato što bi rusko isključenje iz Swifta pogodilo i druge zemlje i njihova gospodarstva.

Što je Swift?

Swift (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) globalna je financijska žila kucavica koja omogućuje nesmetan i brz transfer novca preko granica.

Funkcionira kao sustav za brzu razmjenu poruka kojima se korisnika obavještava kada je novac poslan i kada je sjeo na račun.

Uspostavljen je 1973. u Belgiji i povezuje 11.000 banaka i institucija u više od 200 zemalja. Kroz njega dnevno prođe više od 40 milijuna poruka o 1.000 milijardi dolara transakcija kompanija i vlada.

Smatra se da ruska plaćanja čine više od jedan posto poruka.

Tko ga kontrolira?

Swift su zajedno uspostavile američke i europske banke kako nijedna od njih ne bi razvila vlastiti sustav i time stekla monopol na prekogranične novčane transfere.

Mreža je danas u zajedničkom vlasništvu više od 2.000 banaka i financijskih institucija.

Nadzire ju belgijska središnja banka u partnerstvu s vodećim središnjim bankama iz cijelog svijeta, uključujući američki Fed i britansku središnju banku.

Swift svojim članicama omogućuje sigurnu međunarodnu trgovinu i ne bi trebao zauzimati stranu u sukobima.

Međutim, Iranu je zabranjen pristup Swiftu 2012. godine u sklopu sankcija zbog nuklearnog programa. Izgubio je gotovo polovinu prihoda od izvoza nafte i 30 posto vanjske trgovine.

Swift je priopćio da nema utjecaja na sankcije i da svaka odluka o njihovom uvođenju ostaje na vladama.

Kako bi isključenje utjecalo na Rusiju?

Ruske tvrtke izgubile bi pristup uobičajenim i trenutnim transakcijama koje Swift omogućuje i teško bi naplaćivale svoje vrijedne energente i poljoprivredne proizvode.

Banke bi vjerojatno morale izravno poslovati jedna s drugom, što bi izazvalo kašnjenja transakcija i dodatne troškove i u konačnici bi ruskoj vladi uskratilo prihode.

Rusija je zamalo ostala bez pristupa Swiftu nakon što je 2014. pripojila Krim. Moskva je tada bila poručila da bi taj potez bio jednak objavi rata.

Zapadni saveznici nisu proveli tu prijetnju u djelo, ali je Rusija nakon toga odlučila razviti vlastiti sustav prekograničnog transfera novca, koji je još u povojima.

Kako bi se pripremila za takvu sankciju, ruska vlada uspostavila je Mir, Nacionalni sustav za kartična plaćanja, ali trenutno ga koristi vrlo malo zemalja.

Veliki rizik

Isključenje Rusije iz Swifta naštetilo bi tvrtkama koje izvoze robu u Rusiju i kupuju je od nje, posebice Njemačkoj.

Bivši ruski ministar financija Aleksej Kudrin procijenio je da bi isključenje Rusije iz Swifta moglo smanjiti njezin BDP za pet posto.

Pitanje je i bi li blokada pristupa Swiftu na dulji rok utjecala na rusko gospodarstvo. Ruske banke mogle bi preusmjeriti plaćanja preko zemalja koje Moskvi nisu uvele sankcije, poput Kine, koja ima vlastiti sustav plaćanja.

Kompanije s potraživanjima prema Rusiji bile bi pak prisiljene pronaći alternativne kanale naplate.

Rizik kaosa u međunarodnom bankovnom sustavu jednostavno je prevelik, kažu neki.

Tagovi: Swift, Rusija, sankcije Rusiji, Aleksej Kudrin, aneksija Krima, Bruno LeMaire
PROČITAJ I OVO
Izbornik Dalić i dalje brend ambasador PBZ Grupe i Premium Visa kartica
SURADNJA
Izbornik Dalić i dalje brend ambasador PBZ Grupe i Premium Visa kartica
ZAGREB - Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić potpisali su ugovor kojim se nastavlja dosadašnja uspješna suradnja, te izbornik Dalić i dalje nastavlja biti brend ambasador PBZ Grupe i Premium Visa kartice. PBZ Grupa, dio je Intesa Sanpaolo Grupe, jedne od najvećih bankarskih grupa u Europi.
HBOR u 2023. odobrio kredite u vrijednosti većoj od 1,1 milijarde eura
KREDITI
HBOR u 2023. odobrio kredite u vrijednosti većoj od 1,1 milijarde eura
ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je u 2023. odobrila više od 2.800 kredita u ukupnom iznosu većem od 1,1 milijarde eura, što je povećanje u volumenu za 31 posto, a po broju za 22 posto u odnosu na prethodnu godinu, izvijestila je u ponedjeljak ta institucija.
Banke u Hrvatskoj lani povećale dobit čak 91,2%
SNAŽAN RAST
Banke u Hrvatskoj lani povećale dobit čak 91,2%
ZAGREB - Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini poslovale s dobiti od 1,36 milijardi eura, što je za 647,2 milijuna eura ili 91,2 posto više nego godinu ranije, pokazuju privremeni nerevidirani podaci o poslovanju kreditnih institucija koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
Erste: Vrlo dobri rezultati u prošloj godini
DOBRE BROJKE
Erste: Vrlo dobri rezultati u prošloj godini
BEČ - Potaknut dobrim operativnim rezultatima i povoljnim kamatnim okruženjem, Erste Group Bank AG ostvario je operativni rezultat od 5,5 milijardi eura u 2023. godini, što predstavlja rast od 38% u usporedbi s prethodnom godinom.
Rekordna dobit Hrvatske poštanske banke
REKORDI
Rekordna dobit Hrvatske poštanske banke
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka (HPB) u 2023. godini ostvarila je neto dobit od 84.2 milijuna eura, što je za oko 42.4 milijuna eura manje no 2022. godine, kada je ostvarena jednokratna dobit od povoljne kupnje Nove hrvatske banke (NHB).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE