Vujčić: Većina ljudi koji koriste minuse teško bi mogli dobiti kredit

- Moram reći da ovo nije ništa novo. Mi smo analizu tržišta završili u prvom kvartalu. Mi smo s bankama razgovarali i u travnju obavijestili Ministarstvo financija. Tada nije bilo reakcija. 2020. mi smo krenuli u analizu tržišta prekoračenja, prešutnih i dopuštenih. Od 1000 prigovora potrošača imali smo sedam na tu temu. Velik dio iz dopuštenih prešao u prešutna. Ideja zakona je bila da prešutna budu iznimka. No kada smo vidi da je većina prešla u prešutna, zaključili smo da ih treba regulirati kao dopuštena. Kod dopuštenih je obveza banaka da kada zatvaraju minus da građanima ponude otplatu od 12 rata', kazao je Vujčić.

Kazao je da ograničavanje kanatnih stopa može imati neželjene posljedice.

- Nakon ove zakonske inicijative biti će povećana zaštita potrošača. Kamatne stope su niže nego u zemljama EU koje nemaju euro i više od onih koje imaju euro. Takav je slučaj i s stambenim kreditima recimo', kazao je Vujčić.

- Kamatne stope moraju odražavati rizičnost proizvoda. Kada uzimate kratkoročni potrošački kredit ocjenjuje vam se kreditna sposobnost. Većina ljudi koji koriste minuse, teško bi mogli dobiti kredit', pojasnio je.

Prešutno prekoračenje se ne ukida, nego se uvodi nova regulacija. Novi ugovori moraju imati to da se ono ograničava vremenski na mjesec dana i 1500 kuna. 'To povećava zaštitu potrošača.

Na poitanje koliko će potrošači uštedjeti, a banke izgubiti, odgovorio je: Stotinu i nešto milijuna kuna bi banke imale manje prihoda godišnje. Procjene za potrošače kreću se od 150 do 450 kuna godišnje.

Naglasio je da detalje zakona moraju još dogovoriti.

- Ovo je kompleksno pitanje. Treba dobro vagati jer s prevelikom željom da zaštitite potrošače, neke od njih možete oštetiti', dodao je.

Na pitanje o inflaciji, kazao je da ne vidi da se vraćamo u vrijeme visokih inflacija, no da se još uvijek nalazimo između dva i tri posto što nije zabrinjavajuće.

Foto: Patrik Macek, Pixsell