GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vujčić: Na stolu imamo jasne opcije kako riješiti problem prešutnih minusa

Vujčić: Na stolu imamo jasne opcije kako riješiti problem prešutnih minusa
GUVERNER
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 08.09.2021 / 19:29
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Još nema rješenja za prešutne minuse u kojima se nalazi oko 840 tisuća hrvatskih građana, iako su se danas ponovno u Vladi sastali premijer, guverner HNB-a i predstavnici uprava banaka.

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući u RTL-u Danas kazao je da će se način da se to riješi iskristalizirati kad se odluči kako će se to riješiti.

'Prvo treba shvatiti što to znači. To znači da ćemo regulativu koja vrijedi za dopuštene minuse, prenijeti i na prešutna prekoračenja. Na koji način ćemo to napraviti, vidjet ćemo kad vidimo kojim modelom ćemo to napraviti. Danas smo raspravljali o dva rješenja toga. To će implicirati koji će se zakoni, odnosno uredbe mijenjati', kazao je Vujčić dodavši da na stolu imaju vrlo jasne opcije i da ne treba puno vremena da se to riješi.

Na pitanje zašto su banke pribjegle upravo tom rješenju da dozvoljeni minus postaje prešutno odobrenje kazao je da je to zbog toga što je 2017. godine, s početkom 2018. kada se uskladila naša regulativa s regulativom EU koja je definirala na koji način se efektivna kamatna stopa izračunava.

'Međutim efektivna kamatna stopa u drugim zemljama EU-a u principu služi za informativne svrhe, kod nas je ona i ograničenje na minuse po tekućim računima. I sad u tom smislu ona ima jedno čudno značenje, u smislu da za manje minuse, ako imate naknadu za vođenje računa koje vam ulazi u efektivnu kamatnu stopu za male minuse, za male plaće, za male prihode, mirovine, vam ona pojede veliki dio efektivne kamatne stope.

Da banke to izbjegnu, jer prešutno prekoračenje postoji u našem zakonodavstvu od 2010. godine, ali su tek 2018. banke to počele značajnije koristiti da izbjegnu to ograničenje koje je efektivna kamatna stopa, kad u nju morate uračunati naknadu, a morate ju uračunati prema toj EU regulativi, da ne pojede ukupnu kamatnu stopu. Na prešutnom se ne računa prešutna kamatna stopa.', kazao je Vujčić.

Dodao je da vjerojatno banke ne bi išle u gubitak nego bi jednostavno ukinule minuse.

'Zato je bitno u ovom rješenju pronaći modalitet da minusi i na male plaće ili mirovine ostanu i dalje. Što je moguće napraviti na dva načina', naveo je Vujčić.

Na pitanje koliko su u tom periodu banke zaradile kazao je da je to jako teško reći.

'Ono što mogu reći jer mi smo radili simulacije,kolika bi bila razlika za potrošača da je bio u prešutnom ili dopuštenom i to je otprilike 50 kuna godišnje za potrošača. Radi se financijskim značajnim efektima. Nama se ni jedan potrošač nije žalio zbog cijene tog proizvoda, međutim to ipak sad moramo regulirati jer smo anketom banaka ustanovili tu situaciju.

Banke su, kada bi uzeli tih 50 kuna po prosječnom potrošaču, zaradile možda stotinjak milijuna kuna više nego što bi zaradile da su bili u dopuštenom ograničenju potrošači, ali je to nemoguće tako zaključivati jer ne znate koliko ljudi bi ostalo bez minusa da nisu prešli u prešutna ograničenja.

Ono što je tu bitno napraviti je imate tri vrste regulative koje se sad moraju na neki način harmonizirati da imamo i dobru zaštitu potrošača znači da imamo neko ograničenje kamatne stope, da imamo to da potrošači imaju barem 12 rata da otplate višak minusa kojih imaju u odnosu na neko ograničenje, mi čak predlažemo da imaju 24 ili 36 mjeseci za veće minuse da im banke moraju dati kredit i polako ih svesti u neki minus koji je prihvatljiv', naveo je guverner.

Fotografija: Patrik Macek, Pixsell

Tagovi: Boris Vujčić, prešutni minusi, dopušteni minusi
PROČITAJ I OVO
Posljedice klimatskih promjena mogle bi teško pogoditi banke u eurozoni
ECB
Posljedice klimatskih promjena mogle bi teško pogoditi banke u eurozoni
FRANKFURT - Banke u eurozoni mogu očekivati veće gubitke ako se ne ublaže klimatski rizici, a najveći će biti u zemljama s učestalim prirodnim katastrofama, pokazala je u srijedu studija Europske središnje banke (ECB).
Uvođenje eura: Krediti će se konvertirati, a evo što će biti s kamatnim stopama
KREDITI
Uvođenje eura: Krediti će se konvertirati, a evo što će biti s kamatnim stopama
ZAGREB - Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa. Kada je riječ o kreditima ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu, u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar.
Nikad niže kamatne stope za gotovinske kredite u Zabi
KAMATE
Nikad niže kamatne stope za gotovinske kredite u Zabi
ZAGREB - U promotivnom razdoblju od 20. rujna do 2. listopada 2021. klijenti će u Zabi moći ugovoriti gotovinske kredite po nominalnoj kamatnoj stopi već od 3,99%
HNB predlaže ukidanje odluke o privremenom ograničenju isplate dividendi banaka
DIVIDENDE
HNB predlaže ukidanje odluke o privremenom ograničenju isplate dividendi banaka
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u utorak je pustila u javnu raspravu prijedlog da se od 1. listopada ukine odluka o privremenom ograničenju raspodjela, kojom se od banaka traži da ni u 2021. godini ne isplaćuju dividendu u svrhu povećanja njihove otpornosti i održavanja stabilnosti financijskog sustava u tijeku pandemije bolesti covid-19.
CERP lijepo zaradio na prodaji beogradske Alta banke
ZARADA
CERP lijepo zaradio na prodaji beogradske Alta banke
ZAGREB - Državni Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) postao je vlasnik 5,3 posto dionica beogradske Alta banke, objavila je Beogradska burza, navodeći da je riječ o provedbi Sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE