Vodeće europske banke i dalje knjiže veliki dio dobiti u poreznim oazama

Neovisno istraživačko tijelo, koje sufinancira EU, objavilo je da su izvješća 36 velikih europskih banaka pokazala da su u poreznim oazama uknjižile ukupno 20 milijardi eura dobiti (23,77 milijardi dolara) ili oko 14 posto ukupne dobiti, iako su u njima imale mali broj radnika.

Dobit koju su banke uknjižile u poreznim oazama iznosi oko 238.000 eura po zaposleniku, u usporedbi sa 65.000 eura u drugim zemljama (izvan matične), navodi se u izvješću.

"To upućuje na zaključak da je dobit uknjižena u poreznim oazama uglavnom prebačena iz drugih zemalja u kojima je ostvarena temeljem pruženih usluga", dodaje se u izvješću.

Udruga je na temelju dobiti po radniku i stope poreza na dobit utvrdila da banke kao porezne oaze koriste Bahame, Bermuda, Britinske Djevičanske otoke, Kajmanske otoke, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Irsku, Otok Man, Jersey, Kuvajt, Luksemburg, Makao, Maltu, Mauricijus, Panamu i Katar.

Skupina analiziranih banaka uključuje UniCredit, Intesu Sanpaolo, Erste, Deutsche Bank, HSBC, Societe Generale i BNP Paribas.

Neke su banke koristile više poreznih oaza, neke samo jednu, a neke se uopće nisu služile tim instrumentom.
Upotreba poreznih oaza uvelike je varirala od banke do banke, utvrdili su autori istraživanja, dodavši da su banke u prosjeku u poreznim oazama knjižile otprilike petinu dobiti, a raspon se kreće od nula do 58 posto.

Prema izvješću, Intesa Sanpaolo knjižila je u poreznim oazama oko 13 posto dobiti, UniCredit šest posto, a Erste se nije služila poreznim oazama za knjiženje dobiti.

Najveći je udio dobiti u poreznim oazama knjižio britanski HSBC, nešto više od polovine.

Autori istraživanja utvrdili su i da je 16 banaka smanjilo udio dobiti koju knjiže u poreznim oazama od 2014. do 2020., u prosjeku za sedam postotnih bodova.

Njih osam povećalo je prisutnost u poreznim oazama, u prosjeku za šest postotnih bodova, a sedam je u 2020. knjižilo otprilike isti udio dobiti kao i 2014.

Izvješćivanje po državama kako bi se rasvijetlilo interno postupanje banaka nije ih potaknulo da promijene ponašanje, zaključili su autori, unatoč tome što su porezna pitanja zauzimaju sve više pozicije na listi prioriteta vlada.

Krajem 2014. u EU je na snagu stupila direktiva Vijeća (EU) o obaveznoj automatskoj razmjeni informacija o porezima.

U Europskom opservatoriju izračunali su i da bi europske zemlje uvođenjem minimalne porezne stope od 25 posto mogle osigurati više od 10 milijardi eura prihoda godišnje.

"Ambicioznije inicijative, kao što je globalni minimalni porez od 25 posto, možda će biti nužne da se ograničia upotreba poreznih oaza u bankarskom sektoru", zaključuju.

Porezi su postali osjetljivo pitanje, posebno u trenutku kada države pokušavaju 'zakrpati' rupe u gospodarstvu koje je izazvao covid 19 i postići dogovor o globalnoj minimalnoj poreznoj stopi, podsjeća Reuters.