Visoka likvidnost i niske kamate na oročenja potaknut će štednju po viđenju

Prema tim podacima, ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem siječnja ove godine iznosili su 329,5 milijardi kuna, čime je usporio njihov rast na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj zabilježena stagnacija.

Kako su u analizi podataka istaknuli iz Raiffeisen banke (RBA), rast na kraju siječnja iznosio je 27,6 milijardi kuna, prilikom čega je zabilježeno usporavanje s 9,4 posto na 9,1 posto na godišnjoj razini te je nastavljen pozitivan trend godišnjih kretanja prisutan od kraja 2011. godine.

Ukupni depoziti, koji obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite, stagnirali su u siječnju na mjesečnoj razini, što je rezultat pozitivnog doprinosa depozitnog novca uz istovremeni pad štednih i oročenih depozita, naveli su iz RBA.

S druge strane, godišnji rast je prije svega bio potaknut rastom depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu, dok su štedni i oročeni depoziti porasli u značajno manjoj mjeri.

Naime, uz porast na mjesečnoj razini od 1,2 posto ili 1,5 milijardi kuna, depozitni je novac u siječnju iznosio 127,8 milijardi kuna, što je u ukupnim depozitima udio od 38,8 posto. Godišnja stopa rasta je na kraju siječnja ubrzala na 20,5 posto, s 18,9 posto u prosincu, a depozitni novac je u apsolutnim iznosima na kraju siječnja ove, u odnosu na kraj siječnja prošle godine, porastao za 21,8 milijardi kuna.

Pritom su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca koje traju od rujna 2015. godine. Analitičari RBA ocjenjuju da je rast depozitnog novca najvećim dijelom rezultat iznimno niskih kamatnih stopa na oročenu štednju zbog čega se građani ne odlučuju za tu vrstu štednje, dok je u manjem dijelu vjerojatno i posljedica trenutnih okolnosti gdje u uvjetima neizvjesnosti građani uobičajeno više štede.

S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti su na kraju siječnja iznosili 201,8 milijardi kuna te su pali na mjesečnoj razini za 0,7 posto ili 1,4 milijarde kuna, dok su u siječnju nastavili rast na godišnjoj razini, koji traje od lanjske veljače. Povećanje je na godišnjoj razini iznosilo 5,8 milijardi kuna ili tri posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na prosinac, kada je godišnji rast iznosio 4,2 posto.

"Prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog sustava i početkom 2021. bilježi povijesno visoke razine, pri čemu kamatne stope ostaju na izrazito niskim razinama. S obzirom na očekivani nastavak niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, i u nadolazećem srednjoročnom razdoblju očekujemo jači priljev na depozite po viđenju", zaključili su RBA analitičari.