Ukupni krediti u 2019. porasli 3,6%

Promatrano po valutnoj strukturi, na godišnjoj su razini kunski krediti porasli za preko 13 mlrd kuna dok su oni s valutnom klauzulom bili niži za 4 mlrd. Iako je na valutni dio kredita utjecalo i blago jačanje kune ostaje činjenica da je trend rasta kunskih kredita, te pad valutnih kredita prisutan već više od šest godina. Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima tako se kontinuirano smanjuje od sredine 2012. kada je taj pokazatelj kreditne eurizacije iznosio 76,3%. Na kraju 2019. godine valutni krediti u ukupnim kreditima činili su tek 55,2%.

Promatrano prema sektorima, više od polovine kredita plasirani su sektoru kućanstava. Nominalan iznos ovih kredita u prosincu je premašio 133 mlrd kuna što je 8,6 mlrd više u odnosu na kraj 2018. Unatoč skromnom mjesečnom porastu od 0,4%, godišnja stopa rasta iznosila je 6,9%. Kod stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite koji još uvijek rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama (10,9%).

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju prosinca spustili su se ispod 82 mlrd kuna, te su bili 0,3% niži na mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta ostala je negativna šesti mjesec za redom te je iznosila -0,8%.

Naposljetku, krediti središnjoj državi u prosincu su zabilježili iznos od 37,1 mlrd kuna što na mjesečnoj razini predstavlja pad od 2,0%. Na godišnjoj razini stanje ovih kredita poraslo je za 2%.

U nastavku godine kreditna aktivnost banaka nastavit će rasti predvođena kreditiranjem sektora stanovništva, čije bi stope rasta ipak trebale blago usporiti. I dok se u uvjetima dobrog punjenja proračuna može računati s daljnjim razduživanjem središnje države, krediti poduzećima mogli bi bilježiti tek skromne stope rasta.