Promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa 13,9 mlrd. eura bili su na kraju siječnja veći za 101 mil. eura ili 0,7% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa rasta ubrzala na 21,5% (+2,5 mlrd. eura) u odnosu na 20,7% u prosincu 2022. Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna sredstva ubrzao je na 20,6% (+739,9 mil. eura), što je 3 postotna boda više na godišnjoj razini. Krediti za obrtna sredstva na kraju siječnja iznosili su 4,3 mlrd. eura.
Istovremeno su krediti za investicije zabilježili pad za 55 mil. eura (ili -1%) u odnosu na prosinac 2022. na 5,5 mlrd. eura pri čemu je godišnja stopa rasta usporila na 16,3%.
S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 19,9 mlrd. eura ostali su gotovo nepromijenjeni u odnosu na prosinac 2022. (-0,1%), dok je na u odnosu na siječanj 2022. rast iznosio 983 mil. eura ili 5,2%. Promatrano prema strukturi, stambeni krediti na koje se odnosi polovica ukupnih kredita kućanstvima s iznosom od 9,9 mlrd. eura na mjesečnoj su razini stagnirali (+0,1%), što se može povezati s izraženijim porastom stambenoga kreditiranja u prosincu u očekivanju pooštravanja uvjeta kreditiranja. U odnosu na siječanj 2022. stambeni krediti bili su na kraju siječnja viši za 896 mil. eura ili 9,9%. Druga najveća stavka, gotovinski nenamjenski krediti s udjelom od 36,3% u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,2 mlrd. eura zabilježili su mjesečno smanjenje za 8,4% te rast na godišnjoj razini od 1,8%.
Krediti općoj državi od kojih se glavnina (87%) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju siječnja iznosili su 7,2 mlrd. eura te su uz povećanje u odnosu na prosinac 2022. za 589 mil. eura (+8,9%) u odnosu na siječanj bili viši za 759 mil. eura (+11,8%). Pri tome se većina (79,6%) kredita središnjoj državi odnosilo na dugoročne kredite (s dospijećem više od 5 godina).
Promatrano prema valutnoj strukturi, 99,8% ukupnih kredita drugih monetarnih financijskih institucija odnosi se na kredite u domaćoj valuti odnosno euru.
Nastavku rasta kreditne aktivnosti i na početku 2023. doprinosi i zaokret u monetarnoj politici vodećih središnjih banaka budući da se očekuje nastavak rasta troškova zaduživanja. Prema navodima iz HNB-a, primjetno je i zaoštravanje standarda odobravanja kredita uslijed slabijih ekonomskih izgleda gospodarstva.
