U odnosu na kolovoz, ukupni krediti bili su viši za 380,6 mil. kuna (0,1%) dok su na godišnjoj razini nastavili trend koji traje od prosinca 2019. te zabilježili razmjerno značajan porast od 18,1 mlrd. kuna (7,1%). S druge strane, u odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti krajem rujna viši su za 11,3 mlrd. kuna (4,3%).
Rast ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno je posljedica zaduživanja državnog sektora. Krajem rujna, krediti središnjoj državi uz godišnji rast od 24,4% (8,4 mlrd. kuna) dosegnuli su iznos od 42,9 mlrd. kuna. S druge strane, na mjesečnoj razini zabilježen je blagi porast od 0,2% (70,4 mil. kuna). Ovakav trend kretanja spomenutih kredita posljedica je visokih potreba države za dodatnim sredstvima namijenjenih suzbijanju posljedica pandemije, uz istovremeno zamjetno niži priljev sredstva u državni proračun zbog pada gospodarske aktivnosti.
Istovremeno, rujanski podaci potvrđuju i nastavak zaduživanja privatnog sektora. Tako su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima krajem promatranog mjeseca iznosili 84,5 mlrd., čineći malo manje od trećine ukupnih kredita. Uz blagi mjesečni pad od 289,7 mil. kuna (-0,3%), na godišnjoj razini je zabilježeno povećanje od 4,0 mlrd. kuna odnosno 5,0%. Tako je u rujnu potvrđen nastavak trenda godišnjeg rasta domaćih kredita poduzećima koji traje od veljače ove godine.
Krediti sektoru kućanstva krajem promatranog mjeseca iznosili su 135,6 mlrd. kuna, čineći gotovo polovicu (49,9%) udjela u strukturi ukupnih kredita. Dok su na mjesečnoj razini porasli za 398,6 mil. kuna (0,3%), u odnosu na prošlogodišnji rujan krediti stanovništvu zabilježili su rast od 5,4 mlrd. kuna (4,2%). U odnosu na kraj prošle godine, zabilježen je rast od 2,5 mlrd. kuna (1,8%).
Kod sektora stanovništva primjetno je značajno usporavanje rasta nenamjenskih kredita koji su sve do početka krize uzrokovane pandemijom rasli uz dvoznamenkaste stope rasta. Trend osobito snažnog nenamjenskog kreditiranja bio je prisutan od druge polovice 2018. do ožujka 2010. kada je zbog visoke neizvjesnosti, početka gospodarske krize i zaoštravanja kreditnih uvjeta započelo njihovo usporavanje. Prema posljednjim podacima HNB-a, nominalno stanje nenamjenskih gotovinskih kredita (koji su dominanto odobravani u domaćoj valuti) iznosilo je 52,8 mlrd. kuna i bilo je svega 1,1% više u odnosu na kraj rujna 2019. U odnosu na kraj 2019. oni su čak i niži za 164 mil. kuna.
Stambeni krediti u rujnu su iznosili 60,4 mlrd. kuna te su zabilježili rast od razmjerno visokih 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zbog povećane kreditne aktivnosti (dijelom i zbog programa poticane stanogradnje), udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je u godinu dana s 42,4% na 44,6% dok se udio stambenih kredita u kunama u ukupnim stambenima povećao s 29,9% na 31,4%.
Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski krediti, koji bilježe pozitivna kretanja nešto više od sedam godina, na godišnjoj su razini zabilježili porast od preko 16 mlrd. kuna odnosno 14,7%, dosegnuvši 127,7 mlrd. kuna. S druge strane, valutni krediti zabilježili su godišnji rast od 1,7 mlrd. kuna ili 1,2% te su krajem rujna iznosili 143,9 mlrd. kuna. Ipak, treba napomenuti da je nominalni iznos valutnih kredita izražen u kunama pod utjecajem i tečajnih kretanja budući da je u promatranom razdoblju kuna u odnosu na euro oslabila za 1,8% doprinoseći tako većoj kunskoj vrijednosti valutnih kredita. Udio valutnih u ukupnim kreditima kontinuirano se smanjuje od druge polovice 2012. kada je iznosio 74,4% da bi na kraju ovogodišnjeg rujna valutni krediti činili 53% ukupno odobrenih kredita.
