Promatrano na mjesečnoj razini, zabilježen je rast od 3,1 mlrd. kuna odnosno 1,0% dok je na godišnjoj razini rast iznosio 23,6 mlrd. kuna čime je usporen sa lipanjskih 9,1% na 8,1% u srpnju (pozitivan trend prisutan je od kraja 2011.).
Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita u srpnju prije svega je rezultat rasta depozitnog novca (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu). Naime, depozitni je novac na mjesečnoj razini porastao za 2,2% a iznosio je 118,9 mlrd. kuna čineći time 37,2% ukupnih depozita. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja.
Godišnja stopa u lipnju usporila je sa lipanjskih 20,7% na 19,8% što u odnosu na srpanj 2019. predstavlja porast od 19,6 mlrd. kuna. Posljedica spomenutih kretanja zasigurno je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pri čemu postoji tendencija da se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine, višak raspoloživog dohotka postepeno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita.
S druge strane, ukupni štedni i oročeni depoziti (u stranoj i u domaćoj valuti) su uz rast na mjesečnoj razini (606,7 mil. kuna ili 0,3%), u srpnju zabilježili nastavak rasta na godišnjoj razini (4,2 mlrd. ili 2,1%). Struktura depozita (s obzirom na likvidnost) u posljednjih se nekoliko godina zamjetno promijenila te je vidljivo da valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična sa preko 80% valutnih depozita (uglavnom u eurima) u ukupnim štednim i oročenim depozitima. Spomenuti udio depozita odnosi se na štednju koju većinom generira sektor stanovništva. Ukupni valutni depoziti krajem srpnja su uz blagi rast na mjesečnoj razini od 24,8 mil. kuna ili 0,1%, na godišnjoj razini zabilježili rast od 8,0 mlrd. kuna odnosno 5,0%. Promjenama su blago pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro na kraju srpnja ojačala 0,9% u odnosu na lipanj te oslabila 0,7% u odnosu na kraj 2019.).
Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu.
