Promatrano prema vrstama kredita, krediti za investicije su uz mjesečni rast za 1% te godišnji rast od 10,2% (+6,4% ytd) krajem svibnja iznosili su 36,2 mlrd. kuna. S druge strane, krediti za obrtna sredstva nastavljaju s trendom negativnih godišnjih stopa pada koji, uz sporadične iznimke, traje od lipnja 2012. Uz mjesečni pad za 1,3% te rast od 3% u odnosu na kraj 2019 krediti za obrtna sredstva su na kraju svibnja iznosili su 30,4 mlrd. kuna.
Promatrano prema valutnoj strukturi, ukupni devizni krediti poduzećima (koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu, a u ukupnim kreditima čine udio od 61,7%) zabilježili su negativnu godišnju stopu rasta od 1,7%, dok je promjena na u odnosu na kraj 2019. pozitivna, rast za 4,6%. U svibnju su ukupni devizni krediti iznosili 41 mlrd. kuna. Kunski krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na godišnjoj razini u svibnju bilježe rast od gotovo 3 mlrd. kuna ili 13,1% (+5,3% ytd) te je njihovo stanje na kraju svibnja iznosilo 25,5 mlrd. kuna. Prema izvornom dospijeću, najveći udio kredita nefinancijskim društvima u ukupnim kreditima odnosi se na kredite koji su sklopljeni na više od 5 godina (59,5%).
Prema podacima o ukupnim plasmanima nefinancijskim poduzećima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) u svibnju je na godišnjoj razini iskazan rast za 3,6%. Nadalje, iznos plasmana poduzećima na osnovi stanja u svibnju je na mjesečnoj razini zabilježio stagnaciju dok je na godišnjoj razini iskazan rast od 3%.
Ulaskom Hrvatske u europski tečajni mehanizam II i određivanjem središnjeg pariteta po kojem će se vjerojatno kune u trenutku ulaska Hrvatske u Europsku monetarnu uniju mijenjati za eure, u perspektivi nestaje razlika u riziku između kunskih i eurskih kredita. Preostao je još samo rizik vremenskog horizonta, odnosno roka u kojem će se uvesti euro. Ukoliko Hrvatska u narednim godinama pokaže očekivani napredak u ispunjavanju kriterija konvergencije, prvenstveno u području fiskalne konsolidacije i pravnog okvira, utoliko će izgledi za uvođenje eura već u 2023. biti veći. Time će se otkloniti rizici o mogućem produženju roka za uvođenje eura.
Može se očekivati tendencija ujednačavanja kamatnih stopa na kunske u odnosu na eurske kredite. Proces ujednačavanja jačat će usporedno s očekivanom stabilizacijom gospodarstva nakon šoka izazvanog recentnom COVID19 krizom i nastavnim rastom rizika u nastavku godine. Početak oporavka očekujemo u 2021. godini.