U Srbiji posluje 26 banaka, osam manje nego 2009.

Poslednja promena na bankarskom tržištu je prodaja 83 odsto državnih akcija Komercijalne banke za 387 miliona evra Novoj ljubljanskoj banci (NLB), koja će u posed Komercijalne banke verovatno ući, kako očekuju, u trećem ili četvrtom kvartalu ove godine.

Novi vlasnik Komercijalne banke, koja zauzima 11 odsto bankarskog tržišta u Srbiji, kaže da će prvi prioritet NLB banke biti da se osiguraju sve potrebne saglasnosti velikog broja regulatornih organa, da se što pre završi transakcija i da banka u međuvremenu posluje stabilno.

Od 26 banaka u Srbiji, sedam je u vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih lica, uključujući i Republiku Srbiju, dok je 19 u većinskom vlasništvu stranih lica, odnosno sa većinskim stranim kapitalom, članice bankarskih grupa iz 13 različitih država.

Od banaka u vlasništvu Republike Srbije i domaćih privatnih lica, četiri su u vlasništvu Republike Srbije, među kojima su Srpska banka, Banka Poštanska štedinionica, MTS banka i Komercijalna banka, dok ne dobije sve potrebne dozvole, a tri banke su u vlasništvu privatnih domaćih lica.

U NBS navode da se statusne promene u bankama koje posluju u Srbiji odvijaju po tržišnim principima, a da su promene vlasničke strukture u bankarskom sektoru u prethodnom periodu imale pozitivne posledice za građane i privredu, kao i na stabilnost bankarskog sistema.

Statusne promene u bankama koje posluju u Srbiji, kako kažu, odvijaju se po tržišnim principima između zainteresovanih aktera, a u prethodnom periodu bile su rezultat, pre svega, dešavanja na tržištu matičnih bankarskih grupa, odnosno globalnih procesa ukrupnjavanja u okviru bankarskih grupacija.

U NBS ocenjuju da su promene u vlasničkoj strukturi, takođe, odraz povećane stabilnosti i atraktivnosti domaćeg bankarskog tržišta, s jedne strane, i transparentno definisanih uslova za ulazak na bankarsko tržište Republike Srbije koje Narodna banka propisuje, s druge strane.

Na pitanje kakav trend se može očekivati u budućnosti na bankarskom tržištu, u NBS navode da su promene vlasničkih struktura banaka koje posluju na teritoriji EU prouzrokovale promene vlasničkih struktura, odnosno konsolidaciju i na domaćem tržištu.

"Konkurentski odnosi između tržišnih učesnika dobijaju nove obrise usled sve veće upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija u svim oblastima poslovanja. Banke teže da povećanje sopstvenog nivoa konkurentnosti zasnivaju na prilagođavanju zahtevima modernog poslovanja, a sve u skladu sa principima slobodnog tržišta", kažu u NBS.

Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić kaže da je ukrupnjavanje bankarskog tržišta u Srbiji povoljno i iz ugla i građana i iz ugla banaka.

"Lakše se upravlja rizikom kada imate veliku aktivu, veliki deo tržišnog udela. Time ste u situaciji da pokrivate administrativne ili režimske troškove koji su visoki", rekao je Grubišić za Tanjug.

Danas se, objašnjava, u bankarskom sektoru ne zarađuje kao što se nekad zarađivalo i dodaje da su pre oko deset godina očekivani profiti bili mnogo veći.

Kako je naveo, danas su kamatne stope niske, rizik je visok i banke opreznije odobravaju kredite, posebno privredi, ali i stanovništvu.

"Imamo nekoliko velikih igrača, prvih pet-šest, koji drže najveći deo tržišnog kolača i imamo dosta manjih igrača koji se polako povlače i kao rezultat toga imamo i smanjenje ukupnog broja banaka", rekao je Grubišić.

Ukrupnjavanje banaka za građane znači da su banke u poziciji da više ulažu u istraživanje i razvoj, da bolje prate digitalnu ekonomiju i samim tim veliki igrači imaju mogućnost da ponude kvalitetnije usluge građanima.

Digitalne finansije, elektronsko bankarstvo, različiti proizvodi, plaćanje pomoću aplikacija na mobilnom telefonu, kaže Grubišić, sve je to nešto što će građanima uvek lakše i pre ponuditi veliki igrači.