Zadržavanje umjerenog rasta ukupnih kredita stanovništvu rezultat je državnih mjera za subvencioniranje otplate stambenih kredita za mlađe dobne skupine i povećanog zaduživanja za sanaciju stambenog fonda nakon oštećenja u potresu koji je u ožujku pogodio područje grada Zagreba.
Tako su, prema posljednjim podacima HNB-a, krajem prosinca 2020. ukupni krediti stanovništvu (čineći 50,1% udjela u strukturi ukupnih kredita) nastavili rast na mjesečnoj i godišnjoj razini, iako sporijom dinamikom. Nakon što je krajem 2019. godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu (na osnovi stanja) iznosio 6,9% krajem 2020. je navedena stopa usporila na 2,3%. Krediti stanovništvu su tako uz stagnaciju na mjesečnoj razini na kraju 2020. dosegnuli razinu od 136,2 mlrd. Trend godišnjih stopa rasta prisutan je od polovice 2017.
Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio odnosi se na stambene kredite koji su krajem 2020. bili na razini 62,2 mlrd. kuna. Uz rast na mjesečnoj razini za 1,4% na godišnjoj je razini zabilježen rast od razmjerno visokih 8,2 pri čemu je nastavljen trend rasta koji traje od studenog 2017. godine. Zbog povećane kreditne aktivnosti (dijelom i zbog programa poticane stanogradnje), udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je s kraj 2019. do prosinca 2020. s 43,1% na 45,7%.
S udjelom od 38,3% u ukupnim kreditima stanovništvu, slijede gotovinski nenamjenski krediti. Kod spomenute vrsta kredita, sve do početka krize uzrokovane pandemijom bio je prisutan rast uz dvoznamenkaste stope, osobito izražen od druge polovice 2018. do ožujka 2020. kada je zbog visoke neizvjesnosti, početka gospodarske krize i zaoštravanja kreditnih uvjeta započelo njihovo usporavanje.
Nominalno stanje nenamjenskih gotovinskih kredita (koji su dominanto odobravani u domaćoj valuti) na kraju 2020. iznosilo je 52,3 mlrd. kuna. Pri tome je i drugi mjesec za redom zabilježena negativna godišnja stopa pada koja je u prosincu ubrzala na 1,3%. Kod ostalih vrsta kredita sektoru stanovništva, godišnji rast zabilježen je kod hipotekarnih kredita (7,9%), dok su sve ostale komponente prema namjeni zabilježile godišnji pad, a to su: potrošački krediti (-18,1%), krediti za automobile (-24,2%), krediti po kreditnim karticama (-4,9%) te prekoračenja po transakcijskim računima (-5,1%).
U ovoj godini očekujemo nastavak rasta kredita sektoru stanovništva koji će kao i u 2020. biti podržani nastavkom subvencioniranih stambenih kredita (u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine) dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine. Pri tome, razorni potres u Petrinji na kraju godine imati će znatno manji utjecaj na potražnju za kreditima, jer niska gospodarska osnovica u tom području iziskuje pretežito financiranje obnove iz javnih fondova i donacija. S očekivanim otpuštanjem mjera za prevenciju zaraze i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali u 2021. ne očekujemo povratak na dvoznamenkaste stope rasta koje su ostvarivane prije 2020.
