Sve više građana zadužuje se u kunama

Vjeruju li guverneru, pa i onda kada kaže da će kuna ostati stabilna? Raste, k tome, i kunska komponenta štednje, što vjerojatno ima malo ili nikakve veze s vjerom ili nevjerom u guvernerove riječi, već je posljedica iznimno niskih kamatnih stopa na oročenja, pa se građani odlučuju novac držati na računima na kojima im je gotovina bar uvijek dostupna.

Raste, dakle, depozitni novac, dok je oročena štednja i dalje mahom u eurima. Što se kredita tiče, očito ni najava uvođenja eura te jamstvo da će kuna ostati stabilna prema euru, uz paritet od 7,53, što je tečaj po kojem smo ušli u Europski tečajni mehanizam, ljude nisu bitnije odvratili od toga da se zadužuju u valuti u kojoj primaju i plaću – sve dok je u toj valuti i primaju.

To je, naravno, racionalno, jer se izbjegava valutni rizik koji se sastoji u činjenici da u slučaju primjerice deprecijacije, prihodi i plaće ostaju iste jer su u kunama, dok rate kredita, ako su oni odobreni uz valutnu klauzulu, rastu.

Transakcijski aspekt skore konverzije iz kune u euro građane, čini se, nimalo ne brine, a niti ih treba brinuti jer će konverzija valute kredita biti tehničko pitanje. Odlučuju se dakle ipak za sigurniju »kunsku varijantu«, iako je euro »pred vratima«, čemu doprinosi i činjenica da se kamate na eurske i kunske kredite ionako izjednačavaju.

Analitičari RBA-a primijetili su da je »vidljiv trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu sigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa.«

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u srpnju je iznosio 55 posto, odnosno preteže, a tome su pridonijela i srpanjska kretanja, kada smo već bili u ERM2 mehanizmu. Stanje kunskih kredita nastavilo se povećavati i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pri čemu je njihova vrijednost premašila 74 milijarde kuna, što je na mjesečnoj razini rast za jedan posto, dok je na godišnjoj stopa rasta iznosila 6,9 posto.

Nominalan pak iznos valutnih kredita u srpnju je, uz mjesečni pad od 0,6 posto te godišnji rast od 0,8 posto, iznosio 60,7 milijardi kuna.

– Ne, ne mislim da je činjenica da se građani i dalje pojačano zadužuju u kunama nekakav signal nepovjerenja u proces uvođenja eura ili središnju banku, budući da se to povjerenje ionako ne mjeri valutom zaduženja, odnosno ovi trendovi ne odražavaju raspoloženje potrošača, ističe Damir Novotny, koji međutim ipak naglašava aspekt straha od tečajnih razlika koji je očito i dalje prisutan.

Taj strah je kulminirao kroz primjer »švicaraca« i sada se inercijom dalje provlači, no to, veli Novotny, nije dominantan pokazatelj. Euro jača kao transakcijska valuta, a ako gledamo funkcije novca, uz transakcijsku, tu je novac kao štednja i mjerilo vrijednosti.

Po svim tim točkama euro je kod nas dominantan, iako još nije službena valuta plaćanja, tumači Novotny. On vjeruje da ćemo u eurozonu ući točno onda kada je guverner rekao.

– U eurozonu ćemo ući 2023., onako kako je to i komunicirano, i to zato što će nam se gledati kroz prste. To je sada čista politička odluka Unije, da poslužimo kao primjer većima da je eurozona poželjan monetarni prostor.

Hrvatska će dakle ući u eurozonu bez obzira na činjenicu da nam se fiskalni parametri sada pogoršavaju, odnosno bit će dovoljno da se ponovno pokaže trend smanjivanja udjela deficita i javnog duga u BDP-u, te se neće inzistirati na propisanim nominalnim razinama, kaže Novotny

Kada pak takvi uđemo u eurozonu, onda će početi »peglanje« svih tih neravnina, jer Europa teži i određenom obliku fiskalne unije, te će se nastojati na sve načine poravnati moguće neravnoteže, pa i prodajom državne imovine, o čemu sada nitko ne govori.

Bude li dakle problema, obavit će se prodaja udjela u državnim tvrtkama, a procijenjeni fiskalni efekt od prodaje državne imovine seže do 37 milijardi eura, zaključuje.

Projekcije BDP-a sada su povoljnije nego u proljeće, iako pojedini sektori poput ugostiteljstva i dalje jako pate, rekao je jučer guverner HNB-a Boris Vujčić na Danu velikih planova u organizaciji Lidera.