U odnosu na kraj 2021., ukupni krediti stanovništvu zabilježili su rast od 5,1% ili 7,2 mlrd. kuna. Stoga je i dalje je prisutan skroman rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini koji traje od početka godine, a vrhunac je dosegnut u srpnju kada je ostvaren rast od 1%. S druge strane, dinamika godišnjeg rasta zadržava se na solidnim razinama (oko 5% šesti mjesec zaredom).
Udio kunskih kredita, s iznosom od 72,7 mlrd. kuna, na kraju listopada iznosio je 48,9% ukupnih kredita stanovništvu. Kod kunskih kredita evidentiran je pad na godišnjoj razini četvrti mjesec zaredom uz intenziviranje dinamike pada (-6,9% u odnosu na -4,8% u rujnu), dok je pad u srpnju (-0,7%) bio prvi od ožujka 2013. godine. Stoga su rastu ukupnih kredita doprinijeli prvenstveno devizni krediti (uključujući uz valutnu klauzulu), zabilježivši dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 19,5% (+2,4% mjesečno), a ubrzanje dinamike rasta traje kontinuirano od početka godine. Devizni krediti dosegnuli su krajem listopada 75,9 mlrd. kuna. Smanjenje kunskih kredita u ukupnim plasmanima stanovništvu može se povezati s približavanjem ulaska RH u europodručje, odnosno uvođenja eura.
Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti s rastom od 9,6% na godišnjoj (+6,4 mlrd. kuna) i 0,4% na mjesečnoj razini (+0,3 mlrd. kuna). Krajem listopada stambeni krediti iznosili su 73,6 mlrd. kuna. U odnosu na kraj 2021., ostvarili su rast od 8,6% ili 5,8 mlrd. kuna, a u promatranom mjesecu činili su 49,5% ukupnih plasmana stanovništvu. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast stambenih kredita od 0,5% ili 0,3 mlrd. kuna mjesečno i 9,5% ili 6,4 mlrd. kuna godišnje.
S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti s iznosom od 54,3 mlrd. kuna čine 36,5% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, a ostvarili su skroman rast od 1,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (ili 0,9 mlrd. kuna). U odnosu na rujan, zabilježen je skroman rast od 0,1%. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast gotovinskih nenamjenskih kredita od 0,3% ili 0,2 mlrd. kuna mjesečno i 3% ili 1,6 mlrd. kuna godišnje.
Na godišnjoj razini, krediti po kreditnim karticama s iznosom od 3 mlrd. kuna nastavljaju trend pada koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na listopad 2021. za 7,7%. U odnosu na rujan, ostvaren je rast od 0,2%. Istovremeno su prekoračenja po transakcijskim računima (6,6 mlrd. kuna), nakon kontinuiranog pada posljednjih godina, počela od travnja ove godine ponovno ostvarivati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini. Stoga su krajem listopada bila veća za 3,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (+0,8% mjesečno).
Prema HNB-u, kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima u listopadu ove godine, najviši prosjek kamatnih stopa zabilježen je za kunske kredite na osnovi prekoračenja po transakcijskim računima (5,36%, -1,93pb na godišnjoj razini). S druge strane, najniži prosjek kamatnih stopa odnosi se na stambene kredite odobrene s valutnom klauzulom (2,69%, 0,03pb više nego u listopadu prošle godine).
Uz ustrajnost inflatornih pritisaka i utjecaja istih na raspoloživi dohodak kućanstava, kroz dulje vremensko razdoblje za očekivati je postepeni rast potrošačkih kredita na mjesečnoj razini uslijed financiranja tekuće potrošnje. Očekujemo i da će kod potrošača rast stambenih kredita poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. Prema središnjoj banci, stezanje monetarne politike vodećih svjetskih gospodarstava počelo je utjecati na postepen rast domaćih kamatnih stopa, međutim, kod kreditiranja stanovništva još uvijek se ne primjećuje značajnija promjena uvjeta financiranja. Istovremeno bi visoka razina viška likvidnosti domaćeg bankarskog sektora trebala ublažiti pogoršanje uvjeta financiranja domaćeg gospodarstva.
