Šošić: Očekujemo rast kamatnih stopa u drugoj polovici godine

"Čini se da su teme o kojima se razgovaralo puno izravnije vezane za osobne financije naših građana nego što su to one teme od prošlih godina. Različite zemlje, regije prilično se slično nose s problemom inflacije. Sve one su mala, otvorena gospodarstva, financijski integrirana u europodručju ili jako blisko integrirana s europodručjem. Svi imaju vrlo malo stupnjeva slobode i inflacijska kretanja su slična. U monetarnom smislu njihove su razlike velike, ali realno su razlike puno manje. Sve ove zemlje imaju relativno visok javni dug i nijedna nema gospodarske performanse", rekao je Šošić.

Kad se govori o hrvatskoj monetarnoj stabilnosti, Šošić smatra kako činjenica da je Hrvatska u proceduri prema euru puno pomaže.

"HNB je na intervencije dosad potrošio ukupno deset posto onoga što je potrošio na početku covida. Rekao bih da ta svijest o bliskom pristupanju euru djeluje stabilizacijski. Zašto je to loše? Zato što kada HNB prodaje eure iz opticaja povlači kune, i to automatski zateže uvjete financiranja dosta snažno", rekao je.

Što se tiče europskog stabilizacijskog mehanizma, čiji je Regling generalni direktor, Šošić objašnjava kako je takav mehanizam kreditor u krajnjoj nuždi.

"Do sada je bio za države članice europodručja, a sada postaje kreditor i za jedinstveni sanacijski fond, kad se banke u europodručju saniraju i potrebna im je financijska injekcija. Tu injekciju daje jedinstveni sanacijski fond – u slučaju da fond ne raspolaže s dovoljno sredstava, uz zemlje članice ima mogućnost posuđivanja od europskog stabilizacijskog mehanizma, odnosno njihovog fonda koji na raspolaganju ima 500 milijardi eura.

Sredstva ovog fonda moći će, dodaje, koristiti i Hrvatska kada uđe u europodručje. Kroz jedno duže razdoblje ćemo polako uplaćivati sredstva u fond, naš kapital – trebamo uplatiti negdje između 600 i 700 milijuna eura kroz jedno 10-12 godina, rekao je Šošić.

Inflacija kakvu sad poznajemo uglavnom je troškovno uzrokovana energentima. Analitičari tvrde da tu monetarne mjere ne pomažu. Što u ovom slučaju mogu učiniti središnje banke?

"Kad imate takav troškovni inicijalni šok, uvijek je rizik da će se on postupno preliti u inflacijska očekivanja, da će reagirati plaće i da će se zakotrljati klasična financijska spirala. Središnje banke paze da se taj inicijalni šok ne prelije u financijsku spiralu banke koja je bazirana na očekivanjima.

Osim toga, bojazni od vrlo niske inflacije kroz dugo vrijeme, kakve smo imali u zadnjih 15 godina, su prestale. Tako da je u svakom slučaju počela normalizacija monetarne politike. U drugoj polovici godine može se očekivati i postupno podizanje kamatnih stopa", zaključio je Šošić.