U prvom tromjesečju 2021. stambeni krediti su rasli za 14%, gotovinski nenamjenski krediti su smanjeni za oko 3% u odnosu na isto razdoblje 2020., dok su prekoračenja po transakcijskim računima smanjena za oko 6% na godišnjoj razini. Struktura kredita stanovništvu u prvom kvartalu 2021. nije se bitno mijenjala. Dominiraju stambeni krediti i gotovinski nenamjenski krediti s ukupnim udjelom od oko 80%, dok prekoračenja po transakcijskim računima te ostali krediti čine 5% i 12% ukupnih kredita.
Kamatne stope na stambene kredite s rokom dospijeća preko 10 godina u ožujku 2021. iznosile su 3,46% prema ECB-ovoj metodologiji. Razina se nalazi oko sredine intervala kamatnih stopa za države koje su uvele euro. Među zemljama članicama europodručja, Litva i Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita. I sve nove članice izvan euro područja imaju više kamatne stope od hrvatskih na ovu vrstu kredita. Pritom treba napomenuti kako su se u većini zemalja EU kamatne stope na stambene kredite u korona krizi blago povećale. Međutim, u statistici HNB-a ove se kamatne stope kreću oko 2,6% i smanjene su u odnosu na 2020. Povremena odstupanja dva statistička izvora povremeno su se pojavljivala i u prošlosti, ali su bila kratkotrajna.
Kamatna stopa na potrošačke kredite od 1 do 5 godina iznosila je 3,3% u ožujku 2021. i kretala se unutar intervala kamatnih stopa euro područja, bliže njegovom donjem rubu. Više stope zabilježene su u bankama u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu te Danskoj i Velikoj Britaniji, kao i u većini članica EU izvan euro područja
Potražnja za drugim vrstama kredita oporavlja se sporijim tempom, što se objašnjava iznimno visokom likvidnošću koja umanjuje potrebe za kreditiranjem. Ukupna likvidna sredstva M4 u travnju su se nalazila na 7,7% većoj razini u usporedbi s mjesecom travnjem 2020. Sredstva na računima poduzeća rasla su po stopi od 13% u istom razdoblju, a novčana masa M1 po stopi od oko 17%.
Početak snažnog gospodarskog oporavka pronašao je odraza i u činjenici da zasad izostaje značajnije kvarenje kakvoće kredita. Omjer loših kredita poduzećima smanjen je u odnosu na kraj 2020. s 12,5% na 12,1%, dok je istovrsni omjer kod kredita stanovništvu ostao gotovo nepromijenjen (7,1% naspram 7,2%).
Unatoč tome, banke su nastavile povećavati rezerviranja klasificiranih kredita, što opterećuje poslovni rezultat. Tome doprinosi i smanjenje neto kamatnih prihoda u prvom tromjesečju ove godine po stopi oko 5% i neto prihoda od provizija i naknada po stopi od oko 7% u odnosu na prvo tromjesečje 2020. Ukupan rezultat je ipak ostao nepromijenjen u odnosu na prvo tromjesečje 2020., te je povrat na kapital stabiliziran na razini od 4,5% zahvaljujući poboljšanju ostalih neto prihoda.
To jamči spremnost banaka za odgovor na očekivani rast potražnje za kreditima kada oporavak gospodarstva uzme maha kroz jačanje investicijske aktivnosti, što očekujemo već ove godine. Najvažnije jamstvo spremnosti banaka je omjer kapitala od 25,1%, što predstavlja povijesni maksimum i jedan je od najvećih omjera kapitala među bankovnim sustavima u Europi.
