U prvoj polovici ove godine banke su otpuštale umanjenja vrijednosti i rezerviranja, dok su u istom razdoblju prošle godine formirale neto, navodi Banka Slovenije u svojim redovitim mjesečnim podacima o poslovanju banaka. Točnije, više od dvije trećine banaka ove je godine otpustilo neto umanjenja vrijednosti i rezerviranja, a više od polovice doprinosa dala je jedna banka. Na razini sustava, neto oslobađanje od umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosilo je 26 milijuna eura, dok su banke u istom razdoblju prošle godine formirale neto umanjenje vrijednosti od 98,5 milijuna eura.
"Održivost tako stvorene dobiti banaka ostaje neizvjesna u budućnosti, budući da je oslobađanje od umanjenja vrijednosti i rezerviranja obično kratkotrajno i ne može nadoknaditi nastavak pada neto prihoda od kamata", upozorila je Banka Slovenije. Pad neto prihoda od kamata usporio se, na neto kamatnu stopu od 310,2 milijuna eura u lipnju, što je 4,5 posto manje na godišnjoj razini. No, nekamatni prihod povećan je za 2,7 posto na 279,9 milijuna eura. Rast ovih prihoda bio je znatno manji nego prethodnih mjeseci, kada su porasli zbog jednokratnih učinaka, uglavnom priznavanja iz revalorizacije bankovnih ulaganja.
Ukupna bilanca bankovnog sustava značajno se povećala u lipnju kao rezultat sredstava banaka pribavljenih na lipanjskoj aukciji Eurosustava (TLTRO-III) i naglog povećanja depozita stanovništva. Lipanjsko povećanje bilančne sume bankarskog sustava iznosilo je 1,4 milijarde eura, što je najveći mjesečni porast od lipnja 2008. godine. .
Nastavili su se pozitivni trendovi u kreditiranju gospodarstva i stanovništva. Udjeli nenaplativih izloženosti ostali su niski na 1,4 posto u posljednja tri mjeseca. Krediti nebankarskom sektoru porasli su za 426 milijuna eura na godišnjoj razini na gotovo 24 milijarde eura u prvoj polovici godine, nakon što su krediti strancima i drugim financijskim organizacijama porasli pored visokog rasta stambenih kredita (za 245,9 eura) milijuna). Međugodišnji pad kredita nefinancijskim korporacijama, koji su već po obujmu usporedivi (8,9 milijardi eura) s onima u istom razdoblju prošle godine, ponovno je usporio.
Rast kredita stanovništvu jača od ožujka ove godine i u lipnju je iznosio 2,9 posto na godišnjoj razini, što je, kao i prethodnih mjeseci, uglavnom posljedica povećanja stambenih kredita (6,6 posto na godišnjoj razini). Količina stambenih kredita u lipnju je bila veća za 71 milijun eura, što je jednokratno više od prosječnog povećanja u prvih pet mjeseci ove godine. Pad potrošačkih kredita nastavljen je, dok se međugodišnje smanjenje kredita nefinancijskim korporacijama usporilo, prema podacima Banke Slovenije.
Bruto prihod banaka iznosio je 590,1 milijun eura u prvom polugodištu, što je 1,3 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine. Povrat na kapital prije oporezivanja na razini sustava na polugodišnjoj razini iznosio je 10,6 posto, a uzimajući u obzir dugoročni prosjek umanjenja vrijednosti i rezerviranja, iznosio bi samo trećinu stvarnog, dodaju.
