Slovenske banke u 2022. minimalno smanjile dobit

Nakon što su banke u 2021. godini otpustile ispravke vrijednosti i rezervacije u iznosu od 73,7 milijuna eura, u 2022. su ih oblikovale u iznosu od 16,7 milijuna eura, piše Banka Slovenije u najnovijoj publikaciji o poslovanju banaka. Čista dobit banaka bila je s 498,7 milijuna eura 5,1 posto niža nego prethodne godine.

Banke su prošle godine ostvarile 9,1 posto veći bruto prihod nego godinu prije, čemu je ponajviše pridonio za petinu veći neto prihod od kamata. Prošlu su godinu premašili za 19,6 posto. Od jeseni cjenovni učinci na aktivnoj strani bilanci banaka sve više pridonose povećanju neto kamatnog prihoda zbog dodatnog rasta kamatnih stopa, objasnili su iz središnje banke.

Rast neto nekamatnih prihoda usporio je u jesenskim mjesecima, a na godišnjoj razini manji su za 2,3 posto nego godinu prije.

Međugodišnji rast bilančne sume, koji je nakon višegodišnjeg jačanja u prvom polugodištu prošle godine usporen, potkraj godine ponovno se ubrzao. U apsolutnom je iznosu krajem prosinca dosegnuo 50,6 milijardi eura, što je 4,9 posto manje nego godinu ranije. Ovom rastu pridonijeli su depoziti nebankarskog sektora te manjim dijelom dužnički vrijednosni papiri i obveze prema bankama.

Banke su prošle godine većinu dobivenih sredstava usmjerile u povećanje kredita nebankarskom sektoru, dok su se likvidna sredstva, odnosno potraživanja banaka od središnje banke smanjila. Nakon kontinuiranog rasta od kolovoza 2021., obujam kredita nebankarskom sektoru smanjio se prošlog prosinca za 310 milijuna eura, što je najveće smanjenje od veljače 2016.

U usporedbi s prethodnim godinama, obujam kredita nebankarskom sektoru u 2022. povećao se iznad prosjeka, za 2,5 milijarde eura. U 2021. godini, primjerice, taj je rast iznosio 1,5 milijardi eura.

U međuvremenu, obujam kredita nefinancijskim poduzećima lani je porastao za 1,2 milijarde eura, što je dvostruko više nego 2021. godine.

Nastavljen je pad tekućeg kreditiranja stanovništva, poglavito stambenih kredita. Ipak, porast kredita stanovništvu u 2022. iznosio je 900 milijuna eura, otprilike 60 posto više nego prethodne godine. Većinu su činili stambeni krediti, čiji je rast lani usporio na 9,9 posto, ali su i dalje među najvišima u eurozoni.

I u prosincu je nastavljen trend povećanja kamatnih stopa na kredite nebankarskom sektoru. Fiksne kamatne stope za novoodobrene kredite nefinancijskim društvima od početka 2022. u prosjeku su porasle za 2,8 postotnih bodova, a promjenjive za 2,1 postotni bod. Za stambene kredite fiksne kamatne stope porasle su za 1,9 postotnih bodova, a promjenjive za 2,3 postotna boda, a za potrošačke za 0,7 odnosno 2,1 postotni bod.

Lani su depoziti nebankarskog sektora porasli za 6,9 posto, odnosno 2,6 milijardi eura, zbog visokog priljeva depozita stanovništva i nefinancijskih poduzeća. Priljev depozita stanovništva uglavnom je bio prisutan u proljetnim mjesecima i krajem prošle godine, dok su depoziti nefinancijskih poduzeća nakon kontrakcije u prvom polugodištu kontinuirano jačali od srpnja.

Nakon međugodišnjeg rasta depozita stanovništva i nefinancijskih poduzeća, Slovenija je premašila prosjek europodručja, dok su kamate na kratkoročne i dugoročne oročene depozite ostale među najnižima među zemljama s eurom. Zbog toga su štediše ostale nemotivirane za vezanje svoje štednje, zbog čega je lani, kao i prethodnih godina, povećan udio depozita po viđenju.

Unatoč blagom pogoršanju nekih pokazatelja, likvidnost bankovnog sustava u prošloj je godini ostala dobra. Prema posljednjim dostupnim podacima iz trećeg tromjesečja prošle godine, kapitalna pozicija bankovnog sustava ostala je solidna, piše i središnja banka. Povrat na kapital prije oporezivanja lani je dosegao 10,8 posto, što je pola postotnog boda manje nego godinu prije.