GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Savjet HNB-a: Sistemski rizici financijskog sustava i dalje na povišenoj razini

Savjet HNB-a: Sistemski rizici financijskog sustava i dalje na povišenoj razini
RIZICI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.05.2021 / 22:13
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala se na povišenoj razini, ocjenjuje u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB) u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet HNB-a na sjednici je raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te razmotrio najnoviju analizu financijske stabilnosti, a donio je i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

"Oporavak gospodarske aktivnosti u prvom bi se tromjesečju 2021. mogao ubrzati, prema rezultatima modela brze procjene BDP-a, što se može povezati i s predahom između drugog i trećeg vala pandemije u Hrvatskoj", navodi se u priopćenju HNB-a.

Iz središnje banke zamjećuju i kako pokazatelji tržišta rada pokazuju slabljenje zamaha prema kraju tromjesečja, vjerojatno kao rezultat blažeg jačanja sezonskih aktivnosti u uvjetima ponovnog pogoršanja epidemiološke situacije. Rast cijena nafte u ožujku je, zajedno s baznim učinkom, povećao godišnju stopu inflacije potrošačkih cijena koja je dostigla 1,2 posto (nakon 0,3 posto u veljači).

"Monetarna politika u takvim uvjetima ostaje iznimno akomodativna, a slobodna novčana sredstva banaka i u travnju nastavljaju rasti, najviše zbog smanjenja kunskih depozita države kod HNB-a, te dostižu najviše razine dosad. No, kreditna je aktivnost i dalje prigušena pa su plasmani banaka i u ožujku usporili svoj godišnji rast na 2,3 posto, s tri posto u veljači", ističu iz HNB-a.

Pritom je osobito usporio godišnji rast plasmana poduzećima (s 4,1 posto u veljači na jedan posto u ožujku) zbog snažnog kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine. S druge strane, rast plasmana stanovništvu se ubrzao zahvaljujući sve izraženijem rastu stambenih kredita, uz manji pad gotovinskih nenamjenskih kredita.

"Ubrzavanje oporavka realne aktivnosti povoljno se odrazilo i na proračunske prihode koji su porasli za 10 posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje. Istodobno su porasli i proračunski rashodi pa je manjak proračuna iznosio 3,5 milijarde kuna. Tako je u prvom tromjesečju ostvaren manjak koji je, međutim, bio nešto manji nego onaj ostvaren u istom tromjesečju prošle godine, a koje je također već djelomično bilo pod utjecajem pandemije", navode iz središnje banke.

Snažan rast javnog duga; rastu i cijene stambenih nekretnina

Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala na povišenoj razini, ističu iz HNB-a, iz kojega među nekoliko skupina rizika za financijsku stabilnost uz ostalo izdvajaju snažan rast javnog duga, rast cijena stambenih nekretnina, kao i rizik zombifikacije korporativnog sektora.

HNB tako upozorava da je javni dug snažno porastao, uz jačanje međuovisnosti između banaka i države. "Fiskalna politika je, uz mjere drugih ekonomskih i regulatornih politika, pridonijela ublažavanju posljedica pandemije. No, naličje nižih prihoda i izdašnih fiskalnih potpora je snažan porast razine javnog duga. Također, dodatno je ojačala već ionako snažna izloženost kreditnih institucija prema državi. Ipak, niska premija na rizik zemlje i povoljni uvjeti financiranja, kao i izdašna raspoloživa sredstava iz proračuna EU, olakšavaju financiranje države i kratkoročno ublažavaju te rizike", navodi se u priopćenju.

Središnja banka upozorava i kako se "visoke i brzo rastuće cijene stambenih nekretnina sve više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati". "Premda se u uvjetima pandemije broj transakcija na tržištu stambenih nekretnina nešto smanjio, cijene stambenih nekretnina tek su blago usporile rast. Potaknuti povoljnim uvjetima financiranja, nastavkom državnog programa subvencioniranja, te stabilnom zaposlenosti i dohocima pod utjecajem fiskalnih potpora, stambeni krediti i dalje ubrzano rastu. Iako se ti krediti u prosjeku odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja, kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina", ističu iz HNB-a.

Također, upozoravaju i kako sa sve dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja ujedno raste i rizik zombifikacije korporativnog sektora. "Unatoč oporavku agregatne gospodarske aktivnosti, dijelovi gospodarstva i dalje su pogođeni mjerama socijalnog distanciranja. S jedne strane, preuranjeno povlačenje različitih potpora može ugroziti poslovanje zdravih poduzeća. S druge strane, broj ulazaka i izlazaka poduzeća s tržišta se unatoč pandemiji smanjio. Predugo održavanje potpora može stoga zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća, što može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost", upozoravaju iz središnje banke.

Procjenjuju i kako će pritisci na zarade kreditnih institucija i dalje jačati, što se srednjoročno može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita. "Uz znatnu heterogenost među kreditnim institucijama, sustav je visoko kapitaliziran i likvidan, te je sposoban apsorbirati znatne troškove kreditnog rizika. Ti su troškovi već snažno porasli pod utjecajem pada gospodarske aktivnosti, a regulatorne olakšice djelomično su odgodile njihovu punu materijalizaciju. Nastavak tendencije pada kamatnih stopa i rasta udjela plasmana s nižim prinosima dodatno će ograničiti mogućnost poboljšanja zarada. Kreditne institucije će se stoga morati sve više oslanjati na digitalne kanale prodaje kako bi smanjile troškove i donekle očuvale profitabilnost. Također, morat će se prilagoditi tranziciji prema zelenoj ekonomiji, uz razmatranje i uključivanje klimatskih rizika u ocjene ukupnih rizika", navode iz HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici dao suglasnost Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria (RBA) za imenovanje Liane Keserić za predsjednicu uprave RBA, a odobrio je i da RBA pripoji Raiffeisen stambenu štedionicu.

Tagovi: Hrvatska narodna banka, Savjet HNB-a
PROČITAJ I OVO
Završen stečaj Agrobanke, akcionari dele preostale 1,64 milijarde dinara
EPILOG
Završen stečaj Agrobanke, akcionari dele preostale 1,64 milijarde dinara
BEOGRAD - Višak stečajne mase Agrobanke u Srbiji od 1,64 milijarde dinara podeliće akcionari, među kojima je najveći država, koja poseduje nešto više od 20 odsto akcija, jer je, posle 12 godina zaključen stečaj, preneo je Biznis.rs.
Ogroman rast gubitka Bundesbanka
KATASTROFA
Ogroman rast gubitka Bundesbanka
FRANKFURT - Gubici koje je pretrpjela Njemačka središnja banka skočili su u desetke milijardi 2023. godine zbog viših kamata, zbog čega je morala povući sve svoje rezervacije kako bi postigla pokriće.
EIB će uskoro otvoriti ured u Podgorici
NAJAVE
EIB će uskoro otvoriti ured u Podgorici
PODGORICA  - Europska investicijska banka (EIB) uskoro će otvoriti ured u Podgorici, priopćeno je iz EIB-a, uz ocjenu da je to izraz povjerenja u institucije i mjera posvećenosti razvoju Crne Gore.
Dimon prodao dionice JPMorgana za oko 150 milijuna dolara
PRODAJA
Dimon prodao dionice JPMorgana za oko 150 milijuna dolara
NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon prodao je oko 150 milijuna dolara svojih dionica u banci, pokazalo je podnesak SEC-a u četvrtak, što je prvi put da je čelnik najvećeg američkog zajmodavca prodao dionice otkako je preuzeo dužnost 2005. godine.
Europska središnja banka bilježi prvi godišnji gubitak u dva desetljeća
GUBITAK
Europska središnja banka bilježi prvi godišnji gubitak u dva desetljeća
FRANKFURT - Europska središnja banka u četvrtak je izvijestila o svom prvom godišnjem gubitku od 2004. godine, nakon pozamašnih isplata zbog viših kamata.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE