GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Savjet HNB-a: Sistemski rizici financijskog sustava i dalje na povišenoj razini

Savjet HNB-a: Sistemski rizici financijskog sustava i dalje na povišenoj razini
RIZICI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 12.05.2021 / 22:13
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala se na povišenoj razini, ocjenjuje u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB) u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet HNB-a na sjednici je raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te razmotrio najnoviju analizu financijske stabilnosti, a donio je i nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.

"Oporavak gospodarske aktivnosti u prvom bi se tromjesečju 2021. mogao ubrzati, prema rezultatima modela brze procjene BDP-a, što se može povezati i s predahom između drugog i trećeg vala pandemije u Hrvatskoj", navodi se u priopćenju HNB-a.

Iz središnje banke zamjećuju i kako pokazatelji tržišta rada pokazuju slabljenje zamaha prema kraju tromjesečja, vjerojatno kao rezultat blažeg jačanja sezonskih aktivnosti u uvjetima ponovnog pogoršanja epidemiološke situacije. Rast cijena nafte u ožujku je, zajedno s baznim učinkom, povećao godišnju stopu inflacije potrošačkih cijena koja je dostigla 1,2 posto (nakon 0,3 posto u veljači).

"Monetarna politika u takvim uvjetima ostaje iznimno akomodativna, a slobodna novčana sredstva banaka i u travnju nastavljaju rasti, najviše zbog smanjenja kunskih depozita države kod HNB-a, te dostižu najviše razine dosad. No, kreditna je aktivnost i dalje prigušena pa su plasmani banaka i u ožujku usporili svoj godišnji rast na 2,3 posto, s tri posto u veljači", ističu iz HNB-a.

Pritom je osobito usporio godišnji rast plasmana poduzećima (s 4,1 posto u veljači na jedan posto u ožujku) zbog snažnog kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine. S druge strane, rast plasmana stanovništvu se ubrzao zahvaljujući sve izraženijem rastu stambenih kredita, uz manji pad gotovinskih nenamjenskih kredita.

"Ubrzavanje oporavka realne aktivnosti povoljno se odrazilo i na proračunske prihode koji su porasli za 10 posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje. Istodobno su porasli i proračunski rashodi pa je manjak proračuna iznosio 3,5 milijarde kuna. Tako je u prvom tromjesečju ostvaren manjak koji je, međutim, bio nešto manji nego onaj ostvaren u istom tromjesečju prošle godine, a koje je također već djelomično bilo pod utjecajem pandemije", navode iz središnje banke.

Snažan rast javnog duga; rastu i cijene stambenih nekretnina

Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti, ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala na povišenoj razini, ističu iz HNB-a, iz kojega među nekoliko skupina rizika za financijsku stabilnost uz ostalo izdvajaju snažan rast javnog duga, rast cijena stambenih nekretnina, kao i rizik zombifikacije korporativnog sektora.

HNB tako upozorava da je javni dug snažno porastao, uz jačanje međuovisnosti između banaka i države. "Fiskalna politika je, uz mjere drugih ekonomskih i regulatornih politika, pridonijela ublažavanju posljedica pandemije. No, naličje nižih prihoda i izdašnih fiskalnih potpora je snažan porast razine javnog duga. Također, dodatno je ojačala već ionako snažna izloženost kreditnih institucija prema državi. Ipak, niska premija na rizik zemlje i povoljni uvjeti financiranja, kao i izdašna raspoloživa sredstava iz proračuna EU, olakšavaju financiranje države i kratkoročno ublažavaju te rizike", navodi se u priopćenju.

Središnja banka upozorava i kako se "visoke i brzo rastuće cijene stambenih nekretnina sve više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati". "Premda se u uvjetima pandemije broj transakcija na tržištu stambenih nekretnina nešto smanjio, cijene stambenih nekretnina tek su blago usporile rast. Potaknuti povoljnim uvjetima financiranja, nastavkom državnog programa subvencioniranja, te stabilnom zaposlenosti i dohocima pod utjecajem fiskalnih potpora, stambeni krediti i dalje ubrzano rastu. Iako se ti krediti u prosjeku odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja, kod dijela kredita su vidljivi povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina", ističu iz HNB-a.

Također, upozoravaju i kako sa sve dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja ujedno raste i rizik zombifikacije korporativnog sektora. "Unatoč oporavku agregatne gospodarske aktivnosti, dijelovi gospodarstva i dalje su pogođeni mjerama socijalnog distanciranja. S jedne strane, preuranjeno povlačenje različitih potpora može ugroziti poslovanje zdravih poduzeća. S druge strane, broj ulazaka i izlazaka poduzeća s tržišta se unatoč pandemiji smanjio. Predugo održavanje potpora može stoga zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima i tako smanjiti raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća, što može smanjiti korporativni dinamizam i zombificirati sektor poduzeća, s nepovoljnim implikacijama za gospodarski rast i financijsku stabilnost", upozoravaju iz središnje banke.

Procjenjuju i kako će pritisci na zarade kreditnih institucija i dalje jačati, što se srednjoročno može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita. "Uz znatnu heterogenost među kreditnim institucijama, sustav je visoko kapitaliziran i likvidan, te je sposoban apsorbirati znatne troškove kreditnog rizika. Ti su troškovi već snažno porasli pod utjecajem pada gospodarske aktivnosti, a regulatorne olakšice djelomično su odgodile njihovu punu materijalizaciju. Nastavak tendencije pada kamatnih stopa i rasta udjela plasmana s nižim prinosima dodatno će ograničiti mogućnost poboljšanja zarada. Kreditne institucije će se stoga morati sve više oslanjati na digitalne kanale prodaje kako bi smanjile troškove i donekle očuvale profitabilnost. Također, morat će se prilagoditi tranziciji prema zelenoj ekonomiji, uz razmatranje i uključivanje klimatskih rizika u ocjene ukupnih rizika", navode iz HNB-a.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici dao suglasnost Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria (RBA) za imenovanje Liane Keserić za predsjednicu uprave RBA, a odobrio je i da RBA pripoji Raiffeisen stambenu štedionicu.

Tagovi: Hrvatska narodna banka, Savjet HNB-a
PROČITAJ I OVO
Srbija kineskim bankama duguje tri milijarde dolara
DUG
Srbija kineskim bankama duguje tri milijarde dolara
BEOGRAD - Direktorka Centra za azijske studije Dragana Mitrović izjavila je da je prema prošlogodišnjem rebalansu budžeta dug Srbije prema Kini trenutno veći od tri milijarde dolara.
HUB: Valjanost konverzija CHF kredita ne bi više trebali biti predmet pred sudovima
REAKCIJE
HUB: Valjanost konverzija CHF kredita ne bi više trebali biti predmet pred sudovima
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) u petak je ustvrdila kako, s obzirom da je odlukama Vrhovnog suda, sada i presudom Suda EU već odlučeno o zakonitosti provedene konverzije kredita u švicarskim francima, "pitanje valjanosti konverzije i njezinih učinaka na restituciju potrošača više ne bi trebalo biti predmetom raspravljanja pred sudovima".
Milanović podržao Udrugu Franak, traže rješavanje pitanja ništetnosti ugovora
PODRŠKA
Milanović podržao Udrugu Franak, traže rješavanje pitanja ništetnosti ugovora
ZAGREB - Predsjednik Republike Zoran Milanović podržao je napore Udruge Franak da se žurno riješi pitanje ništetnosti ugovora u švicarskim francima i osigura pravo na obeštećenje potrošačima koji su prihvatili zakonsku konverziju švicarskih franaka u eure, priopćeno je.
HNB: Trend pada vrijednosti nacionalne referentne stope nastavljen i u prvom tromjesečju
TREND
HNB: Trend pada vrijednosti nacionalne referentne stope nastavljen i u prvom tromjesečju
ZAGREB - Dugogodišnji trend pada vrijednosti nacionalne referentne stope (NRS) još uvijek traje, iako se dodatno usporio u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazali su podatci za prvo tromjesečje ove godine koje je u petak objavila Hrvatska narodna banka (HNB).
Sabor odlučio: Tomislav Ćorić je viceguverner HNB-a
NOVA FOTELJA
Sabor odlučio: Tomislav Ćorić je viceguverner HNB-a
ZAGREB - Hrvatski sabor imenovao je u petak Tomislava Ćorića, bivšeg ministra gospodarstva, viceguvernerom Hrvatske narodne banke (HNB), za njegovo imenovanje glasovalo je 76 zastupnika, 41 je bio protiv.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE