Pritom se njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 4,5% u listopadu, s 4,1% u rujnu. Mjesečni prirast plasmana gotovo je u cijelosti odraz rasta kredita koji su u listopadu iznosili 236,9 mlrd. kuna (isključujući kredite središnjoj državi). Uključujući i kredite središnjoj državi ukupni krediti krajem listopada dosegnuli su 279 mlrd. kuna što je rast za 0,3% u odnosu na rujan te 1,3% u odnosu na kraj 2020. Godišnja stopa rasta iznosila je 2,7%.
Promatrano po sektorima, na osnovi stanja krediti stanovništvu porasli su za 0,4% mjesečno te 4,1% na godišnjoj razini. I krediti poduzećima također su rasli u odnosu na rujan (+0,6%) dok su u odnosu na listopad 2020. niži za 0,1%. Godišnji pad ukupnih kredita plasiranih poduzećima, na osnovi stanja, dolazi od pada kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Krediti za investicije bilježe kontinuirano smanjenje od travnja te su na kraju listopada iznosili 34,7 mlrd. kuna što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 1,2% dok su na godišnjoj razini niži za 5,5%. Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini zabilježili su rast od 0,7% te su iznosili 27,2 mlrd. kuna dok su na godišnjoj razini zabilježili pad od 4,8%. Uspoređujući s krajem 2020. i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u lipnju bilježe smanjenje od 4,2% odnosno 3,9%.
Na osnovi transakcija, prema navodima HNB-a, u kojima su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovne prilagodbe vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpis kredita, krediti poduzećima znatno su ubrzali rast na godišnjoj razini (s 1,0% na 1,8%) s obzirom na to da su se u istom razdoblju prošle godine smanjili. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 0,6%.
Do kraja godine ne očekujemo značajne promjene u dinamici kreditiranja. U godini pred nama uslijed gospodarskog oporavka koji je vjerojatno dostigao svoj vrhunac i smanjivanja mjera javne potpore, očekujemo i oporavak korporativne kreditne aktivnosti. Iz strukturne perspektive očekujemo veću potražnju za investicijskim kreditima i manju potražnju za kratkoročnim potrebama poduzeća za likvidnošću. Poseban pokretač potražnje za kreditima poduzeća u zemljama EU-a dolazit će indirektno i od programa NextGenerationEU koji bi trebao pokrenuti značajne projekte (infrastrukturne, ali i biti podrška malim i srednjim poduzećima, itd.) što će posljedično doprinijeti i porastu investicijskih aktivnosti i generiranju pojačane kreditne aktivnosti privatnog sektora.
