GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu prihoda i dobiti

Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu prihoda i dobiti
BANKARSKI SEKTOR
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.12.2020 / 09:33
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Ova je kriza po mnogočemu posebna. Neki su sektori izrazito pogođeni (npr. turizam i ugostiteljstvo), dok neki drugi bilježe rast aktivnosti i zaposlenosti (npr. građevinarstvo i informacijsko-komunikacijske usluge). Slično dvojstvo se primjećuje unutar sektora banaka, piše u najnovijem izdanju HUB Pregleda.

Nastavak kreditnoga rasta i rasta omjera ukupnog kapitala, koji je dostigao povijesni maksimum od 25%, podsjećaju na pred-krizna vremena. S druge strane, oštar pad neto prihoda i dobiti podsjećaju na snagu COVID-19 recesije čiji će se utjecaj na banke očitovati punom snagom u nadolazećem razdoblju. Unatoč tome, kapitalna snaga i održavanje rasta depozita i kredita pokazuju da su banke sposobne podržati izlazak gospodarstva iz krize. U listopadu 2020. nastavljen je rast kredita stanovništvu po međugodišnjoj stopi od 3,5%. Rast je očuvan zahvaljujući brzom porastu stambenih kredita po međugodišnjoj stopi od oko 10%.

Nenamjenski gotovinski krediti koji su predvodili rast prije krize više nisu u prvom planu zbog smanjenja potražnje koje je potaknuto prirodnim oprezom građana u uvjetima COVID-19 recesije. U sektoru poduzeća stopa rasta kredita nastavila se kretati u pozitivnom teritoriju uz stopu rasta od 3,7%. Stopa rasta kredita državi zadržala se na relativno visokih 10,0%.

Usporedba tempa rasta kredita u državama članicama EU potvrđuje da se hrvatske banke nalaze u gornjim polovinama distribucija stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima, a kamatne stope su zadržane na niskim razinama, kao da je Hrvatska već uvela euro. Opisani razvoj se dogodio usprkos značajnom smanjenju prihoda i dobiti banaka u Hrvatskoj. U trećem tromjesečju 2020. došlo je do daljnjeg smanjenja 12-mjesečne mjere profitabilnosti hrvatskih banaka.

Godišnji povrat na prosječnu aktivu (ROAA) smanjen je s 1,03% na 0,9%, a povrat na prosječni kapital (ROAE) sa 7,10% na 6,23% od drugog do trećeg tromjesečja. To je treće tromjesečje zaredom u kojem se bilježi pad stopa dobiti. Omjeri profitabilnosti i dalje će se ubrzano smanjivati kako će pred-krizni kvartali izlaziti iz obračuna (sada se u obračunu nalaze još dva pred-korona kvartala, Q4 2019 i Q1 2020).

Neto kamatni prihod je smanjen za 5,7% u prvih devet mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto prihodi od naknada i provizija zabilježili su veće smanjenje (-12,4%), a kada se promatra samo treće tromjesečje padovi su bili još i veći. Ukupan neto prihod iz poslovanja smanjen je za oko milijardu kuna ili 8,5%, dok je međugodišnje smanjenje samo za treći kvartal iznosilo 10,9%.

Zanimljivo je da je neto dobit pala manje u trećem tromjesečju u odnosu na devetomjesečni kumulativ (-37,5% naspram -45%). To se objašnjava usporenim tempom ispravaka vrijednosti u trećem tromjesečju (umanjenja vrijednosti koncentrirana su u prvoj polovini godine). Treba očekivati da će se trend ispravaka vrijednosti na kraju godine ubrzati, jer je primjetno kvarenje kakvoće kreditnog portfelja. Omjer loših kredita u kreditnom portfelju stanovništva dostigao je 6,73% (naspram 6,47% na kraju drugog kvartala odnosno 6,13% na kraju trećeg kvartala 2019.), dok je omjer u kreditnom portfelju poduzeća iznosio 13,18%, što je neznatno više nego na kraju drugog kvartala (13,03%) i još uvijek manje nego krajem trećeg kvartala 2019.(15,48%).

Određenu rezervu u pogledu spomenute najave omogućuje privremena relaksacija supervizorskih pravila koja je na snazi u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj. Time su omogućeni moratoriji i druge mjere pomoći dužnicima. Do kraja listopada banke su odobrile 78,7% zahtjeva građana mjereno ukupnim iznosom (5,2 milijarde kuna) za 22,074 klijenta. U sektoru obrta i OPG-a odobreno je 80,1% zahtjeva mjereno iznosom (950 milijuna kuna) za 1,183 klijenta, dok je u sektoru poduzeća vrijednosno odobreno najviše zahtjeva (17,3 milijarde kuna) ili 95,2% zatraženog iznosa za 2,869 korporativnih klijenata.

Tagovi: hrvatski bankarski sektor, Hrvatska udruga banaka, ukupni krediti, povrat na kapital, kamatne stope
PROČITAJ I OVO
Izvršni direktor Goldman Sachsa: Rad na daljinu ćemo ukinuti što prije
RAD NA DALJINU
Izvršni direktor Goldman Sachsa: Rad na daljinu ćemo ukinuti što prije
NEW YORK - Izršni direktor banke Goldman Sachs David Solomon ne misli da je dobro što uposlenici ne rade u svojim uredima zbog pandemije koronavirusa. Poručio je da će nastojati da to čim prije promijeni.
Nova banka planira još jednu dokapitalizaciju od 20 miliona KM
KAPITAL
Nova banka planira još jednu dokapitalizaciju od 20 miliona KM
BANJA LUKA - Nova banka Banjaluka predložila je Skupštini akcionara da donese odluku o dokapitalizaciji vrijednoj 20 mil KM u cilju povećanje osnovnog kapitala i stope regulatornog kapitala.
NLB bi godišnje isplaćivala 100 milijuna eura dividende
DIVIDENDA
NLB bi godišnje isplaćivala 100 milijuna eura dividende
LJUBLJANA - Prema riječima predsjednika uprave Blaža Brodnjaka, NLB, koja je prošle godine kupila srpsku Komercijalnu banku, svojim dioničarima obećava solidne dividende.
Miro Dodić ostaje na čelu Istarske kreditne banke
KARIJERE
Miro Dodić ostaje na čelu Istarske kreditne banke
UMAG - Istarska kreditna banka Umag d.d. objavljuje da je, temeljem odluke Nadzornog odbora Banke, uz prethodnu suglasnost Savjeta Hrvatske narodne Banke , za predsjednika Uprave Banke imenovan Miro Dodić na mandat od tri godine koji počinje s danom 26.02.2021. godine.
Španjolska BBVA banka planira gašenje 3.000 radnih mjesta
PLANOVI
Španjolska BBVA banka planira gašenje 3.000 radnih mjesta
MADRID – Španjolska banka BBVA razmatra ukidanje oko 3.000 radnih mjesta na domaćem tržištu, što čini oko 10 posto njene radne snage u zemlji, izvijestio je danas list Ekspansion, pozivajući se na izvore upoznate s događanjem.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE