GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu prihoda i dobiti

Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu prihoda i dobiti
BANKARSKI SEKTOR
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.12.2020 / 09:33
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Ova je kriza po mnogočemu posebna. Neki su sektori izrazito pogođeni (npr. turizam i ugostiteljstvo), dok neki drugi bilježe rast aktivnosti i zaposlenosti (npr. građevinarstvo i informacijsko-komunikacijske usluge). Slično dvojstvo se primjećuje unutar sektora banaka, piše u najnovijem izdanju HUB Pregleda.

Nastavak kreditnoga rasta i rasta omjera ukupnog kapitala, koji je dostigao povijesni maksimum od 25%, podsjećaju na pred-krizna vremena. S druge strane, oštar pad neto prihoda i dobiti podsjećaju na snagu COVID-19 recesije čiji će se utjecaj na banke očitovati punom snagom u nadolazećem razdoblju. Unatoč tome, kapitalna snaga i održavanje rasta depozita i kredita pokazuju da su banke sposobne podržati izlazak gospodarstva iz krize. U listopadu 2020. nastavljen je rast kredita stanovništvu po međugodišnjoj stopi od 3,5%. Rast je očuvan zahvaljujući brzom porastu stambenih kredita po međugodišnjoj stopi od oko 10%.

Nenamjenski gotovinski krediti koji su predvodili rast prije krize više nisu u prvom planu zbog smanjenja potražnje koje je potaknuto prirodnim oprezom građana u uvjetima COVID-19 recesije. U sektoru poduzeća stopa rasta kredita nastavila se kretati u pozitivnom teritoriju uz stopu rasta od 3,7%. Stopa rasta kredita državi zadržala se na relativno visokih 10,0%.

Usporedba tempa rasta kredita u državama članicama EU potvrđuje da se hrvatske banke nalaze u gornjim polovinama distribucija stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima, a kamatne stope su zadržane na niskim razinama, kao da je Hrvatska već uvela euro. Opisani razvoj se dogodio usprkos značajnom smanjenju prihoda i dobiti banaka u Hrvatskoj. U trećem tromjesečju 2020. došlo je do daljnjeg smanjenja 12-mjesečne mjere profitabilnosti hrvatskih banaka.

Godišnji povrat na prosječnu aktivu (ROAA) smanjen je s 1,03% na 0,9%, a povrat na prosječni kapital (ROAE) sa 7,10% na 6,23% od drugog do trećeg tromjesečja. To je treće tromjesečje zaredom u kojem se bilježi pad stopa dobiti. Omjeri profitabilnosti i dalje će se ubrzano smanjivati kako će pred-krizni kvartali izlaziti iz obračuna (sada se u obračunu nalaze još dva pred-korona kvartala, Q4 2019 i Q1 2020).

Neto kamatni prihod je smanjen za 5,7% u prvih devet mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto prihodi od naknada i provizija zabilježili su veće smanjenje (-12,4%), a kada se promatra samo treće tromjesečje padovi su bili još i veći. Ukupan neto prihod iz poslovanja smanjen je za oko milijardu kuna ili 8,5%, dok je međugodišnje smanjenje samo za treći kvartal iznosilo 10,9%.

Zanimljivo je da je neto dobit pala manje u trećem tromjesečju u odnosu na devetomjesečni kumulativ (-37,5% naspram -45%). To se objašnjava usporenim tempom ispravaka vrijednosti u trećem tromjesečju (umanjenja vrijednosti koncentrirana su u prvoj polovini godine). Treba očekivati da će se trend ispravaka vrijednosti na kraju godine ubrzati, jer je primjetno kvarenje kakvoće kreditnog portfelja. Omjer loših kredita u kreditnom portfelju stanovništva dostigao je 6,73% (naspram 6,47% na kraju drugog kvartala odnosno 6,13% na kraju trećeg kvartala 2019.), dok je omjer u kreditnom portfelju poduzeća iznosio 13,18%, što je neznatno više nego na kraju drugog kvartala (13,03%) i još uvijek manje nego krajem trećeg kvartala 2019.(15,48%).

Određenu rezervu u pogledu spomenute najave omogućuje privremena relaksacija supervizorskih pravila koja je na snazi u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj. Time su omogućeni moratoriji i druge mjere pomoći dužnicima. Do kraja listopada banke su odobrile 78,7% zahtjeva građana mjereno ukupnim iznosom (5,2 milijarde kuna) za 22,074 klijenta. U sektoru obrta i OPG-a odobreno je 80,1% zahtjeva mjereno iznosom (950 milijuna kuna) za 1,183 klijenta, dok je u sektoru poduzeća vrijednosno odobreno najviše zahtjeva (17,3 milijarde kuna) ili 95,2% zatraženog iznosa za 2,869 korporativnih klijenata.

Tagovi: hrvatski bankarski sektor, Hrvatska udruga banaka, ukupni krediti, povrat na kapital, kamatne stope
PROČITAJ I OVO
Dionice NLB-a pale nakon isteka prava na dividendu
PAD
Dionice NLB-a pale nakon isteka prava na dividendu
ANALIZA - U petak je isteklo pravo na dividendu NLB-a. Cijena dionice NLB-a smanjila se za 1,2%, na 64,6 eura po dionici.
HSBC prodao Cerberusu svoju maloprodaju u Francuskoj
PRODAJA
HSBC prodao Cerberusu svoju maloprodaju u Francuskoj
PARIZ - Druga po veličini europska banka, britanska HSBC, prodaje maloprodaju My Money Group u Francuskoj, iza koje stoji američka tvrtka za privatni kapital Cerberus, izvještava Reuters.
Stambeni krediti ove godine povećani za 1,6 milijardi kuna
KREDITIRANJE
Stambeni krediti ove godine povećani za 1,6 milijardi kuna
ANALIZA - Uz stagnaciju na mjesečnoj razini ukupni krediti stanovništvu krajem travnja dosegnuli su 137,5 mlrd. kuna. Navedeni iznos je 3,6 mlrd. kuna viši nego krajem travnja 2020.
Slovenske banke s rastom neto dobiti od čak 91,3% u prva četiri mjeseca
UZLET
Slovenske banke s rastom neto dobiti od čak 91,3% u prva četiri mjeseca
LJUBLJANA - U prva četiri mjeseca ove godine banke u Sloveniji ostvarile su 178 milijuna eura dobiti prije oporezivanja, što je 85% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Erste dogovorio financiranje prvog privatnog vjetroparka u S. Makedoniji
DOGOVOR
Erste dogovorio financiranje prvog privatnog vjetroparka u S. Makedoniji
SKOPJE - Austrijska Erste Group priopćila je u petak da je dogovorila i strukturirala paket financiranja od 51 milijun eura za izgradnju prvog privatnog projekta vjetroelektrane Bogoslovec u Sjevernoj Makedoniji.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE