GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu prihoda i dobiti

Rast kredita i rast omjera kapitala usprkos padu prihoda i dobiti
BANKARSKI SEKTOR
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.12.2020 / 09:33
Autor: SEEbiz
ANALIZA - Ova je kriza po mnogočemu posebna. Neki su sektori izrazito pogođeni (npr. turizam i ugostiteljstvo), dok neki drugi bilježe rast aktivnosti i zaposlenosti (npr. građevinarstvo i informacijsko-komunikacijske usluge). Slično dvojstvo se primjećuje unutar sektora banaka, piše u najnovijem izdanju HUB Pregleda.

Nastavak kreditnoga rasta i rasta omjera ukupnog kapitala, koji je dostigao povijesni maksimum od 25%, podsjećaju na pred-krizna vremena. S druge strane, oštar pad neto prihoda i dobiti podsjećaju na snagu COVID-19 recesije čiji će se utjecaj na banke očitovati punom snagom u nadolazećem razdoblju. Unatoč tome, kapitalna snaga i održavanje rasta depozita i kredita pokazuju da su banke sposobne podržati izlazak gospodarstva iz krize. U listopadu 2020. nastavljen je rast kredita stanovništvu po međugodišnjoj stopi od 3,5%. Rast je očuvan zahvaljujući brzom porastu stambenih kredita po međugodišnjoj stopi od oko 10%.

Nenamjenski gotovinski krediti koji su predvodili rast prije krize više nisu u prvom planu zbog smanjenja potražnje koje je potaknuto prirodnim oprezom građana u uvjetima COVID-19 recesije. U sektoru poduzeća stopa rasta kredita nastavila se kretati u pozitivnom teritoriju uz stopu rasta od 3,7%. Stopa rasta kredita državi zadržala se na relativno visokih 10,0%.

Usporedba tempa rasta kredita u državama članicama EU potvrđuje da se hrvatske banke nalaze u gornjim polovinama distribucija stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima, a kamatne stope su zadržane na niskim razinama, kao da je Hrvatska već uvela euro. Opisani razvoj se dogodio usprkos značajnom smanjenju prihoda i dobiti banaka u Hrvatskoj. U trećem tromjesečju 2020. došlo je do daljnjeg smanjenja 12-mjesečne mjere profitabilnosti hrvatskih banaka.

Godišnji povrat na prosječnu aktivu (ROAA) smanjen je s 1,03% na 0,9%, a povrat na prosječni kapital (ROAE) sa 7,10% na 6,23% od drugog do trećeg tromjesečja. To je treće tromjesečje zaredom u kojem se bilježi pad stopa dobiti. Omjeri profitabilnosti i dalje će se ubrzano smanjivati kako će pred-krizni kvartali izlaziti iz obračuna (sada se u obračunu nalaze još dva pred-korona kvartala, Q4 2019 i Q1 2020).

Neto kamatni prihod je smanjen za 5,7% u prvih devet mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neto prihodi od naknada i provizija zabilježili su veće smanjenje (-12,4%), a kada se promatra samo treće tromjesečje padovi su bili još i veći. Ukupan neto prihod iz poslovanja smanjen je za oko milijardu kuna ili 8,5%, dok je međugodišnje smanjenje samo za treći kvartal iznosilo 10,9%.

Zanimljivo je da je neto dobit pala manje u trećem tromjesečju u odnosu na devetomjesečni kumulativ (-37,5% naspram -45%). To se objašnjava usporenim tempom ispravaka vrijednosti u trećem tromjesečju (umanjenja vrijednosti koncentrirana su u prvoj polovini godine). Treba očekivati da će se trend ispravaka vrijednosti na kraju godine ubrzati, jer je primjetno kvarenje kakvoće kreditnog portfelja. Omjer loših kredita u kreditnom portfelju stanovništva dostigao je 6,73% (naspram 6,47% na kraju drugog kvartala odnosno 6,13% na kraju trećeg kvartala 2019.), dok je omjer u kreditnom portfelju poduzeća iznosio 13,18%, što je neznatno više nego na kraju drugog kvartala (13,03%) i još uvijek manje nego krajem trećeg kvartala 2019.(15,48%).

Određenu rezervu u pogledu spomenute najave omogućuje privremena relaksacija supervizorskih pravila koja je na snazi u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj. Time su omogućeni moratoriji i druge mjere pomoći dužnicima. Do kraja listopada banke su odobrile 78,7% zahtjeva građana mjereno ukupnim iznosom (5,2 milijarde kuna) za 22,074 klijenta. U sektoru obrta i OPG-a odobreno je 80,1% zahtjeva mjereno iznosom (950 milijuna kuna) za 1,183 klijenta, dok je u sektoru poduzeća vrijednosno odobreno najviše zahtjeva (17,3 milijarde kuna) ili 95,2% zatraženog iznosa za 2,869 korporativnih klijenata.

Tagovi: hrvatski bankarski sektor, Hrvatska udruga banaka, ukupni krediti, povrat na kapital, kamatne stope
PROČITAJ I OVO
Građani u prosjeku štede 15% više nego lani
ŠTEDNJA
Građani u prosjeku štede 15% više nego lani
ZAGREB – Rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u srpnju i kolovozu 2021. na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazali su da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 549 kune što predstavlja 70 kuna, odnosno 15% više nego lani.
Njemačka mobilna banka N26 otvara ured u Beogradu
ŠIRENJE
Njemačka mobilna banka N26 otvara ured u Beogradu
BEOGRAD - Vlasnik jedne od najpopularnijih mobilnih banaka, berlinski startup N26 najavio otvaranje svojeg ureda u Beogradu, prenosi portal TechCrunch.
Adrović: Banke imaju nepresušan izvor financiranja, ali nema prilika
FINANCIRANJE
Adrović: Banke imaju nepresušan izvor financiranja, ali nema prilika
ZAGREB - "Zahvaljujući visokoj kapitalizaciji banke imaju nepresušan izvor sredstava, novca ima, samo ga treba pametno plasirati."
Plenković o guvernerovoj izjavi o rastu kamata: Dobro je govoriti manje
PREMIJER
Plenković o guvernerovoj izjavi o rastu kamata: Dobro je govoriti manje
ZAGREB - U središnjici HDZ-a održana je zajednička sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, a poslije nje izjavu je dao premijer Andrej PlenkoviĆ.
Švaljek: Nema panike oko kamatnih stopa
PORUKE
Švaljek: Nema panike oko kamatnih stopa
ZAGREB - Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek kazala je u ponedjeljak kako u osnovnom scenariju Europska središnja banka (ECB) neće povećati kamatne stope do 2023. godine.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE