U odnosu na isto razdoblje prethodne godine tako je zabilježen rast za 5,9% ili 2,4 mlrd. eura, što je usporavanje za 0,8 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu u studenom. Na mjesečnoj razini ukupni krediti ostali su gotovo nepromijenjeni.
Promatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel od gotovo 15% u ukupnim kreditima) na mjesečnoj su razini pali za 1,9% ili 121,2 mil. eura. Na godišnjoj razini povećanje je iznosilo 4,7% ili 314,6 mil. eura. Glavnina kredita opće države odnosi na kredite središnjoj državi (84,9%), koji su na kraju prosinca iznosili 5,4 mlrd. eura (-2,9% mjesečno i -5,6% godišnje). Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od 5 godina).
Krediti kućanstvima iznosili su 21,8 mlrd. eura ili više od 50% ukupnih kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 9,4% ili 1,9 mlrd. eura, dok je na mjesečnoj razini ostvareno povećanje za 0,4% ili 88,6 mil. eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se 10,9 mlrd. eura (ili 50% ukupnih kredita plasiranih sektoru kućanstava). Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 9,8%, u odnosu na studeni promatrani krediti porasli su za 0,7% ili 78,7 mil. eura. Prema dostupnim podacima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, potražnja za stambenim kreditima je u drugoj polovini godine oslabila, što je posljedica i završetka posljednjeg kruga državnog subvencioniranja.
Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, iznosila je u prosincu 36,7% ukupnih kredita plasiranih kućanstvima. U odnosu na prosinac 2022. godine zabilježen je rast za 10,9% ili 0,8 mlrd. eura. Najveći je to godišnji rast od kraja 2019., a ubrzanje je bilježeno od početka godine. Na godišnjoj razini, već u studenom je rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kredita, prvi put od ožujka 2020. Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno rastuće potrebe za financijskim pozajmicama te, s druge strane, snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća. U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća, za očekivati je jačanje potražnje za promatranim kreditima. U odnosu na studeni, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 0,5% ili 40,0 mil. eura.
Krediti nefinancijskim društvima, s iznosom od 14,6 mlrd. eura, činili su na kraju prosinca 34% ukupnih kredita, a porasli su na osnovi stanja za 6,1% (+0,8 mlrd. eura) u odnosu na prosinac 2022. i za 0,3% (+39,8 mil. eura) u odnosu na studeni 2023. Usporavanje na godišnjoj razini je evidentirano gotovo tijekom cijele godine (izuzev studenog) kao posljedica učinka baznog razdoblja. Iako su ubrzali krediti za obrtna sredstva (s 2,9% na 4,3%) i krediti za investicije (s 6,2% na 6,5%), usporavanje je zabilježeno kod ostalih kredita (s 10,0% na 7,4%). Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite. Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u prelijevanju viših referentnih kamatnih stopa na domaće tržište kroz rast troškova i pooštravanje uvjeta financiranja. Prema posljednjim rezultatima Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka, standardi odobravanja kredita postepeno su se zaoštravali tijekom cijele 2023. kao posljedica niže razine tolerancije rizika banaka, troškova izvora sredstava i bilančnih ograničenja, pogoršanja izgleda industrije ili pojedinog poduzeća te očekivanja o pogoršanju gospodarskih kretanja općenito.
Promatrano prema kretanju plasmana kućanstvima i nefinancijskim društvima, može se zaključiti da je kreditna aktivnost još uvijek solidna unatoč višim kamatnim stopama u odnosu na razdoblje prije zaoštravanja monetarne politike. Ipak, više kamatne stopa odrazile su se na ublažavanje potražnje za pojedinim kreditima u drugoj polovini godine na što sugerira Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka. Kod poduzeća je potražnja skromnija i uslijed manjih potreba za financiranjem investicija, vjerojatno kao posljedica i ekonomske neizvjesnosti. U obzir treba uzeti i porast zaduženosti poduzeća tijekom 2022.
