Kod stanovništva dinamiku rasta kredita održava jedino stambeno kreditiranje koje potiču povijesno niske kamatne stope na kredite i snažan rast cijena nekretnina. Potrošački krediti tek ulaze u pozitivnu zonu međugodišnje stope rasta. Potražnju za potrošačkim kreditima potiče rast cijena roba i usluga. Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, stambeni krediti su s iznosom od 67,5 mlrd. kuna na kraju studenog bili za 0,5% viši u odnosu na listopad. Njihov rast primjetno je manji nego što je bio tijekom provedbe novoga kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita pa su na godišnjoj razini rast stambenih kredita usporio s 10,6% u listopadu na 10,1% u studenom.
Na osnovi transakcija, prema navodima iz središnje banke, promatrano na godišnjoj razini, zabilježeno je usporavanje ukupnih kredita stanovništvu s 4,9% u listopadu na 4,8% u studenome. Navedeno je posljedica usporavanja rasta stambenih kredita (s 11,3% na 10,5%) zbog izraženog rasta subvencioniranih kredita ostvarenog u istom razdoblju prethodne godine. Usporavanje kreditiranja stanovništva na godišnjoj razini djelomice je ublažila stagnacija gotovinskih nenamjenskih kredita koji su se smanjili u istom mjesecu prošle godine, što je povećalo godišnju stopu njihova rasta (s 1,6% na 2,0%).
Izraženi inflatorni pritisci u posljednjim mjesecima ujedno pojačavaju i neizvjesnost o budućem omjeru primitaka i izdataka u uvjetima jačanja promjene na tržištima, što usporava oporavak potrošačkih kredita.
Do kraja prošle godine ne očekujemo značajne promjene u dinamici kreditiranja, dok u ovoj godini očekujemo rast potražnje za kreditima u sektoru poduzeća prema razini rasta kredita stanovništvu. Ipak, nastavak povišenih rizika u ulaganjima u alternativne financijske instrumente podržat će motivaciju klijenata za držanje depozita u bankama. Stoga brži rast kredita od depozita vidimo tek u srednjem roku.