Nastavak pada kredita poduzećima na kraju srpnja

Glavni generator godišnjeg pada ukupnih kredita je smanjenje kunskih kredita koji čine 36,6% kreditnih potraživanja banaka prema sektoru poduzeća. U odnosu na prethodni mjesec kunski krediti pali su za 238,6 mil kuna odnosno 0,8% dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine pali za 1,8 mlrd kuna odnosno 5,6%. Za razliku od kunskih kredita, devizni krediti plasirani poduzećima nastavili su rasti te su krajem lipnja iznosili 54,1 mlrd kuna (+3% godišnje).

Godišnji pad ukupnih kredita plasiranih poduzećima, na osnovi stanja, dolazi od pada kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Krediti za investicije bilježe kontinuirano smanjenje od studenog 2020. te su na kraju lipnja iznosili 34,8 mlrd kuna što je blagi pad u odnosu na prethodni mjesec za 0,2% dok su na godišnjoj razini niži za 1,2 mlrd. kuna odnosno 3,5%. Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini zabilježili su pad od 0,6% te su iznosili 28 mlrd kuna dok su na godišnjoj razini zabilježili pad od 1,8 mlrd kuna odnosno 6,2%. Uspoređujući s krajem 2020. i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u lipnju bilježe smanjenje od 3,8% odnosno 1,1%.

Na osnovi transakcija, prema navodima HNB-a, u kojima su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovne prilagodbe vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpis kredita, krediti poduzećima smanjili su se za 0,2 mlrd. kuna ili 0,3% u odnosu na mjesec prije, no unatoč mjesečnom padu, godišnja stopa rasta kredita poduzećima ubrzala je s 1,5% na 1,6% zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine.

U segmentu poduzeća, i dalje je upitna sposobnost poduzeća za nova zaduživanja obzirom na korištenje mjera u vidu moratorija za kredite koje je iskoristila trećina poduzeća. S druge strane bespovratna sredstva iz EU fondova Nove generacije bit će dostupna tek u slijedećoj godini, stoga kreditni potencijal ostaje na poduzećima koja u okviru pomoći poduzetnicima nisu koristila moratorij i restrukturiranja te se očekuje oslabljen rast kredita, tek iznad 2% godišnje.