Rast na godišnjoj razini iznosio je 18,8 mlrd. kuna čime je usporen s 6,5% u kolovozu na 6,2% u rujnu. Pozitivan trend kod godišnjih promjena prisutan je od kraja 2011.
Do stagnacije mjesečnih stopa ukupnih depozita u rujnu došlo je zbog pada depozitnog novca te podjednako snažnog rasta štednih i oročenih depozita dok je godišnjem rastu prije svega doprinos došao od rasta depozitnog novca (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu). Naime, depozitni je novac u rujnu iznosio 119,4 mlrd. kuna te je na mjesečnoj razini, nakon pet mjeseci rasta, zabilježio pad od 0,8% s udjelom od 37,0% u ukupnim depozitima.
Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja. Godišnja stopa rasta u rujnu je usporila s 17,5% u kolovozu na 16,9% u rujnu, što je na godišnjoj razini porast od 17,2 mlrd. kuna. Posljedica ovakvih kretanja je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju što dovodi do preusmjeravanja viška raspoloživog dohotka u visokolikvidne oblike depozita.
Promotrimo li ukupne štedne i oročene depozite (u stranoj i u domaćoj valuti), uz rast na mjesečnoj razini (1,1 mlrd. kuna ili 0,6%), u rujnu je zabilježeno usporavanje rasta na godišnjoj razini, s 1,0% u kolovozu na 0,8% odnosno 1,6 mlrd. kuna u rujnu. Iako je došlo do spomenutog usporavanja, nastavljen je trend godišnjeg rasta osmi mjesec zaredom.
Struktura depozita (s obzirom na likvidnost) u posljednjih se nekoliko godina znatno promijenila te je evidentno da valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična. Pri tome je u ukupnim štednim i oročenim depozitima preko 85% valutnih depozita, uglavnom u eurima. Taj udio depozita odnosi se na štednju a većinom dolazi od sektora stanovništva. Ukupni valutni depoziti krajem rujna su uz rast na mjesečnoj razini (1,1 mlrd. kuna ili 0,6%), u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježili rast od 5,6 mlrd. kuna odnosno 3,4%. Pri tome je zabilježen petnaesti mjesec pozitivnih godišnjih kretanja. Vezano za tečajna kretanja, kuna je u odnosu na euro na kraju rujna oslabila 1,8% u odnosu na prošlogodišnji rujan, doprinoseći tako većoj kunskoj vrijednosti valutnih depozita.
Izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru mogle bi usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. Ipak i dalje očekujemo snažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu.
