GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Krediti za likvidnost: Tvrtke trebaju hitnu injekciju, prijeti kreditni slom

Krediti za likvidnost: Tvrtke trebaju hitnu injekciju, prijeti kreditni slom
KREDITIRANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.10.2020 / 08:21
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA - Nove Vladine mjere pomoći poduzetnici su pozdravili, no sve više upozoravaju da im hitno trebaju krediti za likvidnost i prozivaju banke da im ih ne daju. Da su sada krediti za likvidnost gorući problem detektirano je i na nedavnom sastanku čelnika HGK i Hamag Bicroa.

Rečeno je pritom da poduzetnici, između ostalog, traže produženje rokova za kredite, refinanciranje postojećih obaveza, a muči ih i mogu li se sredstva Hamaga koristiti uz potpore za očuvanje radnih mjesta. Problem je, istaknuto je, što na ta pitanja dobivaju kontradiktorne odgovore iz različitih institucija.

Jesu li tvrtke iz najpogođenijih sektora, turizam, prijevoz, ugostitelji, event industrija, uopće kandidati za kredit kod banaka, ili su u startu “isključeni”, te mogu li firme kojima je pao prihod toliko da će koristiti mjere Vlade uopće dobiti kredit, ili je nužno državno jamstvo, pitali smo veće poslovne banke. U bankama ne daju jednoznačan odgovor, odnosno ne žele eksplicirati da je neka industrija, odnosno uslužni sektor, ma kako snažno pogođen Covid-krizom, unaprijed izuzet iz financiranja. Kažu da svakome pristupaju indiovidualno, no uloga garancijskih shema nedvojbeno će jačati. U Hrvatskoj poštanskoj banci tako kažu da banka svakom poslovnom klijentu pristupa individualno te su klijenti iz svih industrija potencijalni kandidati za odobrenje kredita.

– I dalje je u tijeku ugovaranje COVID-19 mjera za olakšavanje otplate financijskih obveza poslovnim subjektima uz mogućnost ugovaranja moratorija do 31. ožujka 2021. za sve klijente koji zadovoljavaju propisane kriterije. Sukladno tome, klijenti su još uvijek većinom fokusirani na navedene mjere, a u slučaju da ne zadovoljavaju kriterije za ugovaranje moratorija, a suočavaju se s nemogućnošću otplate obveza uzrokovanom poteškoćama s likvidnosti, ide se u redovni reprogram ili se klijentima koji zadovoljavaju kriterije banke može odobriti novi kredit za likvidnost, uz potrebne instrumente osiguranja, kako bi se pomoglo klijentima i gospodarstvu, kažu Novom listu u HPB-u.

U Privrednoj banci Zagreb također vele da se niti jedna industrija unaprijed ne isključuje iz mogućnosti razmatranja kredita.

– Banka individualno pristupa procjeni rizika klijenata te ocjenjuje stabilnost poslovanja prije i tijekom Covid utjecaja te s posebnim naglaskom sagledava održivost poslovanja u narednom razdoblju, ističu u PBZ-u. U OTP banci kažu da su, pored moratorija, koji i sami na neki način predstavljaju oblik kratkoročnog kreditiranja, aktivni i u primjeni svih dostupnih garantnih shema na nivou tržišta te osiguravaju da niti jedna industrija ne bude apriori neprihvatljiva za razmatranje novih kreditnih aranžmana.

– Kroz ovu tešku godinu odobrili smo nove kredite tvrtkama iz svih grana koje ste spomenuli. S istom praksom ćemo nastaviti i u buduće te ćemo nastaviti iznalaziti načine financijskog pomaganja klijentima koji će trpjeti posljedice reducirane gospodarske aktivnosti. Ono što je tu važno spomenuti jest da potporna uloga države mora i dalje ostati proaktivna, s naglaskom na jednostavnost i maksimalno brzu provedbu spomenutih garantnih shema. U tom svjetlu i uz pokroviteljstvo Ministarstva financija aktivno razgovaramo sa svim institucijama na tržištu, sve kako bi se garantni potencijal što prije spustio do onih kojima najviše treba – tvrtki pogođenih pandemijom, ističu u OTP-u.

U Erste banci kažu da se svaki zaprimljeni zahtjev za kredit promatra individualno, a naglasak se stavlja na bonitet tvrtke, namjenu kredita, realnost i analizu projiciranih izvora povrata preuzetih kreditnih obveza, te perspektivu gospodarske grane unutar koje tvrtka posluje. Kod poduzetnika početnika je vrlo važna urednost u podmirivanju eventualnih kreditnih obveza koje on ima kao fizička osoba.

– Treba reći kako se potencijal poslovanja ipak, prije svega, veže uz potencijal samog poduzetnika, jer i u objektivno tržišno ugroženim granama postoje proaktivni i inovativni poduzetnici koji svojom upornošću i vizijom dokazuju da postoje tržišne niše u kojima se mogu ostvariti uspješni poslovni rezultati i značajan investicijski potencijal, navode u Erste banci.

Govoreći o kreditiranju u krizi, ekonomski analitičar Velimir Šonje nedavno je istaknuo da smo u inicijalnoj fazi krize, u ožujku, imali snažan odgovor banaka na potražnju poduzeća za kreditima. Nije bilo kreditnog loma ni šoka.

No, kako vrijeme prolazi, BDP je pao, banke revidiraju planove i situacija više nije tako jasna. O garancijskim shemama je rekao da, ako ih je premalo i ako su stope pokrića rizika niske, nećemo imati kreditnu aktivnost, neizvjesnost će prevladati.

– Imat ćemo u tom slučaju kreditni lom, i nećemo imati dovoljnu ponudu kredita za izlazak iz krize. S druge strane, ako su pokrića previsoka, ako su kreditne sheme preizdašne, financirat ćemo zombi-poduzeća, koja će preživjeti tri, šest, 12 mjeseci duže, no hoće li ona donijeti rast i razvoj? Ako su zombi poduzeća koja nemaju perspektivu, neće. Potrošit ćemo sredstva, uzet ćemo ih nekom drugom, gdje su mogla bit korisnija u smislu alokacije resursa, upozorio je Šonje.

Direktor HUB-a Zdenko Adrović iznio je podatak da je korištenje garancijskih shema u Hrvatskoj na 3 do 4 posto BDP-a, što je na razini Danske i Nizozemske, ali i bitno manje nego u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji.

– Uloga garancijskih shema bitna je i u “mirotvornom” razdoblju, a tijekom krize je i veća. Moramo ih redefinirati, nadam se da će se poboljšati, posebno kod nekih sektora koji bez njih neće moći preživjeti, rekao je šef HUB-a.

U Zagrebačkoj banci naglašavaju da od donošenja odluke o financiranju banka procjenjuje pojedinačnu situaciju svakog klijenta, uzimajući u obzir, između ostalog, njegovu kreditnu sposobnost te urednost podmirenja obaveza iz poslovanja. Kažu i da su donijeli poseban paket mjera za poduzetnike i građane, a među njima su i kreditne linije za likvidnost u suradnji s nadležnim državnim agencijama i razvojnim bankama praćene garantnim shemama i drugim pokrićima rizika. U Raiffeisen banci kažu da je procjena rizika tj. odobravanje kredita bazirana na individualnoj procjeni boniteta klijenta, a pripadnost industriji samo je jedan od kriterija. Također, RBA je pripremala kreditne linije za korporativni sektor u suradnji s HBOR/Hamag kako bi našim klijentima omogućili financiranje i iz ovih izvora, navode u RBA..

Inače, na nedavnom predstavljanju HUB-ove analize o kreditiranju poduzeća i ulozi garancijskih shema u Covid-krizi moglo se čuti i da su te sheme previše fragmentirane, nedovoljno fleksibilne, komplicirana je procedura i slično.

Iz bankarske perspketive, sheme su vjerojatno i nedostatne, jer umjesto 50 do 80 posto pokrića države, banke vjerojatno priželjkuju da država jamči za sto posto kredita. Svi, i poduzetnici i banke, opet gledaju u državu. Poduzeća, bila jače ili slabije pogođena krizom, nastoje zakrpati financijske planove, traže nove kredite, a banke teže povećati državna jamstva da si smanje rizik. Inače, iz Hamag Bicroa su u međuvremenu izvijestili da će “već idućeg tjedna završiti obradu svih zahtjeva za tzv. covid-kreditima, kojih je preko pet i pol tisuća.

Tagovi: krediti za likvidnost, Hrvatska udruga banaka, Zdenko Adrović, Hrvatska poštanska banka, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb
PROČITAJ I OVO
Bankama u devet mjeseci bruto dobit pala 44 posto
OŠTAR PAD
Bankama u devet mjeseci bruto dobit pala 44 posto
ZAGREB - Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarile ukupnu dobit prije oporezivanja u iznosu od 2,96 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjenje za 44,2 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Addiko Bank donijela odluku o uvjetnoj isplati dividende
DIVIDENDA
Addiko Bank donijela odluku o uvjetnoj isplati dividende
BEČ - Skupština Addiko Bank AG, sa sjedištem u Beču, donijela je odluku o uvjetnoj isplati dividende od 2,05 eura po dionici za financijsku 2019. godinu.
Mustier odlazi iz UniCredita u travnju 2021.
EPILOG
Mustier odlazi iz UniCredita u travnju 2021.
MILANO - Glavni izvršni direktor UniCredita Jean-Pierre Mustier odlazi iz UniCredita nakon isteka mandata u travnju 2021. godine.
OTP u Srbiji: Krediti na godišnjem nivou porasli 14%
RAST
OTP u Srbiji: Krediti na godišnjem nivou porasli 14%
BEOGRAD - Uprkos otežanim uslovima poslovanja usled pandemije, u trećem kvartalu ukupni neto krediti OTP Grupe u Srbiji iznosili su 3,6 milijarde evra.
Promjene u Upravi Zagrebačke banke
UPRAVA
Promjene u Upravi Zagrebačke banke
ZAGREB - Nadzorni odbor Zagrebačke banke na svojoj sjednici održanoj 27. studenog 2020. donio je odluku o imenovanju članova Uprave Zagrebačke banke na mandatno razdoblje do isteka tekućeg mandata Uprave Banke, odnosno do 7. veljače 2023.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE